SREĆKO ŠOJIĆ IZ RUMUNIJE: Neću da brijem brkove, možda ne bih bio ovako lep!
Foto: Youtube

Miomir Dobrivoj Čizmaš

SREĆKO ŠOJIĆ IZ RUMUNIJE: Neću da brijem brkove, možda ne bih bio ovako lep!

Planeta -
Čizmaš je Srbin starosedelac i predsednik Opštine Fenj od 2006. godine. Nedavno je „načeo“ i treći mandat

Ko traga za Srećkom Šojićem - neka ga ne traži u Srbiji! Ovaj čuveni biznismen i neuništivi „junak“ srpske tranzicije „izronio“ je u Rumuniji. Ime jeste promenio, malo se ubucio i osedeo, ali i dalje ga nije teško prepoznati.U Fenju kod Temišvara, samo pet kilometara od srpsko-rumunske granice živi Miomir Dobrivoj Čizmaš (45), čovek koji neverovatno liči na Srećka Šojića, slavnog junaka svih nastavaka filma "Tesna koža“ i serije "Bela lađa".Čizmaš je Srbin starosedelac i predsednik Opštine Fenj od 2006. godine. Nedavno je „načeo“ i treći mandat. I baš kad smo pomislili da se na klizavom polju politike ugledao na Šojića, Čizmaš nam u svojoj kancelariji otkriva da tu nema ni trunke sličnosti. Jer, dok je „muvator“ sa svojom Strankom zdravog razuma jedva prešao cenzus, Čizmaš je sva tri puta kao nosilac liste Liberalno-demokratske stranke (PDL), dobio poverenje velike većine glasača."Ma, znam ja Srećka Šojića, jer se u rumunskom Banatu srpske televizije odavno gledaju, pa je ovaj kultni lik znan i gledaocima u Rumuniji. Zbog brkova, obrva, pogleda, pa i osmeha, rodbina, prijatelji i komšije me gotovo dve decenije porede s njim. Svi smo gledali sve nastavke "Tesne kože“ i "Bele lađe" i ta poređenja mi sada ne smetaju. Priznajem, ipak, da je bilo trenutaka kada je bilo drugačije. Gde god sam mrdnuo, ljudi su mi toliko često prilazili i govorili da sam isti Šojić, pa je bilo dana kada me sve to mnogo smaralo. Pomišljao sam i da obrijem brkove, ali se nisam usudio pošto ne znam da li bih bio ovako lep", priča uz osmeh Miomir Čizmaš.No, naš sagovornik insistira na tome da na čuvenog srpskog biznismena liči samo fizički."Karakteri nam se potpuno razlikuju. Nisam bahat ni hedonista, ne rasipam državne pare i ne dajem obraz za „kafućina“, „viskiće“, pečene prasiće i reprezentacije. Sve što imam stekao sam poštenim radom sa suprugom i ćerkom. Poslednjih osam godina, koliko sam "na vlasti“, istinski se trudim da budem dobar predsednik za oko 2.000 meštana Fenja, među kojima je i dvestotinak Srba", naglašava Čizmaš.Da je tako, potvrđuju dela. Od osvajanja prvog mandata, Čizmaš se potrudio da mesto dobije nov, savremen vodovod i kanalizaciju sa sistemom za prečišćavanje, vredan oko dva miliona evra. Obnovljena je putna infrastruktura, a ulagalo se i u uređenje škole, vrtića, Doma kulture, mađarskih, rumunskih i srpskih crkava..."To je moja dužnost i obaveza prema meštanima Fenja. To je i jedini način da mladi ostanu ovde, da ne odlaze u Temišvar i druge velike rumunske gradove. Jer, ono što se sa selom dešava u Srbiji, dešava se i u Rumuniji", priča naš „Šojić“ i dodaje da će dok je na vlasti njegov glavni program biti da zadrži mlade u Fenju.Kada je reč o sunarodnicima Srbima, Čizmaš tvrdi da žive dobro. Nema nezaposlenih, a ne radi samo ko neće."Srbi i Mađari u Fenju imaju sva prava kao i Rumuni i odlično sarađujemo. Srpska deca mogu fakultativno da pohađaju časove srpskog jezika i njih desetak to redovno radi. I ja sam srpski i ćirilicu učio u ovdašnjoj osnovnoj školi i potom u elektrotehničkoj školi u Temišvaru. Četvrta sam generacija Srba u Fenju, ali imam mnogo rodbine u Srbiji - u Jaši Tomiću, Međi, Sečnju, Beogradu i Zrenjaninu. Oni su glavni „krivci“ što se za mene, odnosno moju fizičku sličnost sa Srećkom Šojićem čulo i u Srbiji. Ali, volim sve što dolazi iz Srbije, pa i lik bezobraznog Srećka Šojića koji će me, po svemu sudeći, još dugo pratiti i u Rumuniji i u Srbiji - kaže Čizmaš.CRKVA ČUVA ČARNOJEVIĆEPonosno nas je Miomir Čizmaš odveo do srpske crkve Uspenja Presvete Bogorodice u Fenju, gde počiva Laura Čarnojević, potomak patrijarha Arsenija Trećeg Čarnojevića."Sa suprugom Andrejem Močonjijem, Cincarom iz Makedonije, sagradila je ovu crkvu 1887. godine i oni tu zajedno počivaju. Njen otac Petar je direktni potomak patrijarha Čarnojevića, a u srpskoj istoriji ostaće upamćen što je kao član Matice srpske, 1839. godine spasao biblioteku Save Tekelije", otkriva Čizmaš.

(Večernje novosti)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track