To je treća godina uzastopno da SOA objavljuje izveštaj o radu, a iz ovogodišnjeg, na 40-tak strana, vidljivo je da se tajna služba bavila i političkim ekstremizmom. U izveštaju se ocenjuje da zbog malobrojnosti i slabe organizovanosti ekstremna scena, ipak, nema značajniji potencijal ugrožavanja sigurnosti.
"Plodno tlo za jačanje ekstremizma mogu biti posledice ratnih trauma i nerešenih međunacionalnih odnosa. Iskazivanje velikosrpskog i četničkog ekstremizma na području Hrvatske primećeno je među mlađom populacijom što posebno zabrinjava", objavila je SOA i dodaje da su i dalje aktivne organizacije i pristalice četničkog pokreta u državama u regionu.
U izveštaju se, međutim, navodi da je "pretnja od njega ograničena, jer nema organizacijsku niti brojčanu snagu u Hrvatskoj".
Na području desnog ekstremizma SOA je zabeležila i "kontinuirano delovanje pripadnika hrvatskih ogranaka neonacističkih i drugih sličnih organizacija", ali je zbog malobrojnosti neonacističke scene u Hrvatskoj, i njihov potencijal za ugrožavanje sigurnosti "vrlo malen".
SOA, međutim, posebno ukazuje na dobro organizovane ekstremističke frakcije unutar glavnih navijačkih grupa, pa posebnu pažnju izaziva njihovo sve češće nasilno delovanje van okvira sportskih dogadjaja.
"Nasilje, ekstremistička retorika i simbolika delova pojedinih navijačkih grupa, prisutni su godinama, a narušavaju stanje bezbednopsti u Hrvatskoj i njen međunarodni ugled", piše u dokumentu.
Što se tiče terorizma, SOA navodi da ne postoje direktne terorističke pretnje iz zemlje, ali postoji rizik zbog povećanja terorističkih pretnji za celu Evropu.
Broj pristalica radikalnog tumačenja islama u Hrvatskoj je mali, svega nekoliko desetina osoba, a većina nisu pobornici terorističkih metoda delovanja, navodi SOA. Radikalizacija u Hrvatskoj, dodaje se, nije poprimila šire razmere i zbog vrlo dobrog položaja i integrisanosti Islamske zajednice u hrvatskom društvu.
Zabrinjava, međutim, postojanje radikalnih islamističkih enklava u susednim državama, a, prema podacima SOA, od 2012. godine oko 900 osoba s područja Jugoistočne Evrope, uglavnom iz BiH, Kosova, Srbije (Sandžaka), Makedonije i Albanije, otišlo je na područje sukoba u Siriji i Iraku. Na područje jugoistočnog susedstva vatske vratilo se oko 300 džihadista, a sada je na području pod kontrolom "Islamske države" nalazi šest osoba s državljanstvom Hrvatske, ali su se svi oni pre radikalizacije odselili iz Hrvatske i imaju i druga državljanstva.
Kao neke od problema, SOA je navela organizovani kriminal, posebno zbog toga što je Hrvatska na jednom od krakova tzv. "balkanske krijumčarske rute".
