DIZAJNERKA SVETLANA NAPUSTILA BEOGRAD I OTIŠLA DA UZGAJA POVRĆE: Odrasla sam u gradu, ali selo me je napravilo zdravom osobom
Foto: Saša Urošev

USPEH

DIZAJNERKA SVETLANA NAPUSTILA BEOGRAD I OTIŠLA DA UZGAJA POVRĆE: Odrasla sam u gradu, ali selo me je napravilo zdravom osobom

InfoBiz -

Svetlana Stojanović (45) nošenje svilenih čarapa u prestonici zamenila je gumenim čizmama da bi za svoje troje dece uzgajala organsko povrće na periferiji Kikinde

Svakodnevica Svetlane Stojanović (45) iz Kikinde, koja se organskom proizvodnjom bavi od 2004. godine, na prvi pogled je idilična.

Dizajnerka enterijera je nakon zavšenog fakulteta u Beogradu odlučila da se posveti proizvodnji zdrave hrane. Da lagodan život u nekoj kancelariji i, kako kaže, nošenje svilenih čarapa zameni čizmama i radom u plastenicima, presudio je njen urođeni idealizam:

Isplativ posao

- Presudan je bio trenutak zasnivanja porodice i kad počneš da razmišljaš šta će tvoja deca jesti. Jesam rasla u Beogradu, ali sam imala babe i dede na selu. Mene je kao zdravu osobu oformila seoska sredina. Kontakt s prirodom i onim iskonskim više mi je značio od škole i fakulteta. Moji prijatelji ekonomisti i poslovni ljudi uvek se interesuju da li je ovaj posao isplativ. Odgovorim im da tu neke matematičke doslednosti nema. Funkcioniše na nekom univerzalnom principu metafizike - kaže u dahu Svetlana i nastavlja:

Sistemska podrška

- Poslednjih godina sve mi je teže. Ne samo kao ženi u poljoprivredi i majci troje dece nego generalno kao bilo kojoj osobi koja hoće samostalno i pošteno da radi. Sistemska podrška države ne da ne postoji, ona nestaje. Imam registrovano gazdinstvo, ali se čudno osećam. Mi u poljoprivredi smo postali poput nomada i hipika - iskrena je Svetlana.

Na periferiji Kikinde naša sagovornica poseduje sedam velikih plastenika. Uzgaja povrće. U manjoj meri je okrenuta proizvodnji žitarica i voća. Sertifikat za organsku proizvodnju poseduje od 2008. godine.

- Sistem sertifikacije je veoma kompleksan. Seješ isto seme, ali se na tom parčetu zemlje to ne može zvati organskom proizvodnjom dok ne prođu dve do tri godine. Preležali smo te dečje bolesti. Svih mojih oko šest hektara je u organskom statusu. Sve što posejemo i uberemo jeste organska hrana koju, u najvećoj meri, plasiramo na beogradsko tržište. Tišti me što u mnogim evropskim zemljama moje kolege imaju razne olakšice - zaključuje Svetlana.

foto: Saša Urošev

Manjka pomoć države

NA ZEMLJI NEMA KO DA RADI

Svetlana ističe da joj u poslu pomože i do desetak radnica i radnika, kao i da je sitnim preduzetnicma potrebna veća stimulacija države:

- Kod nas je sve izraženiji i problem radne snage. Neće više niko da bude sezonac od aprila do novembra, a da onda ode u hibernaciju. A baš tako mu dođe. Naša država stimuliše inostrane kompanije da otvaraju nova radna mesta. I šta se dešava? Obezvređujemo našu zemlju, a od nekadašnje srednje klase pravimo sezonske radnike koji idu trbuhom za kruhom u inostranstvo. Porodice nam se rasturaju jer su ljudi prinuđeni da idu u Slovačku ili Italiju.

Činjenice

RAZVOJNI PUT

- Organsku proizvodnju Svetlana je započela 2004.

- Sertifikat za organsku proizvodnju poseduje od 2008.

- Na periferiji Kikinde poseduje sedam velikih plastenika

- Obrađuje šest hektara i svi su u organskom statusu

- Uzgaja povrće, žitarice i voće

Kurir / Saša Urošev

Foto: Saša Urošev

POGLEDAJTE BONUS VIDEO:

(KURIR TV) 10 razloga zašto treba jesti turšiju!

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track