Sagovornici Tanjuga ocenjuju veoma važnim to što je Sabor tokom prolećnog zasedanja veliku pažnju posvetio situaciji u regionu koja je, kako su zaključili arhijereji, ozbiljna, između ostalog, i zbog bujanja nacionalističkih tenzija. Naučni saradnik Instituta za noviju istoriju Srbije Aleksandar Raković kaže da da su sve saborske odluke uglavnom očekivane. "Ništa nije doneto što je neočekivano i čini se da je Sabor ovog puta neke pojave koje se dešavaju kod nas u regionu nazvao pravim imenom, bez političke korektnosti", rekao je Raković za Tanjug.
S tim u vezi, kaže, treba zahvaliti Saboru na toj otvorenosti, koja je, smatra, vrlo važna da bi se stekla prava slika o odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi na prostoru bivše Jugoslavije. "Najvažnije što je Sabor ove godine uradio je to što je pravim imenom nazvao antisrpske pojave na prostoru bivše Jugoslavije", naveo je Raković.
Dakle, objasnio je, reč je o ekstremističkim krugovima u Rimokatoličkoj crkvi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, zatim o ekstremističkim krugovima u Islamskoj zajednici Bosne i Hercegovine i Sandžaka, kao i o nekanonskom delovanju Rumunske pravoslavne crkve u severoistočnoj Srbiji.
"To su najupečatljiviji stavovi u saopštenju Sabora", rekao je Raković i dodao da se to odnosi i na stav Sabora da će prekinuti opštenje sa Rumunskom pravoslavnom crkvom ukoliko se situacija ne promeni. Takav stav Crkve je važan i zbog drugih dešavanja u regionu kao što je delovanje seceonističkog režima u Podgorici prema SPC i nastavak progona arhiepiskopa Jovana u Makedoniji.
"Više se ne govori u nekim granicama političke korektnosti jer za to nema potrebe. Kada se govori politički korektno javnost nema pravu sliku o dešavanjima i koliko je situacija zapravo ozbiljna", ukazao je Raković.
I za predsednika Centra za istraživanje religije, politike i društva u Novom Sadu Nikolu Kneževića su odluke Sabora očekivane i u skladu sa crkveno-pravnim normama. Nije, kaže on, bilo vecih iznenadenja i medijske spekulacije su se pokazale uglavnom kao neosnovane.
"Odluke nam daju nadu da će budući rad SPC biti transparentniji i konkretniji kada su u pitanju odluke u vezi sa izazovima i problemima sa kojima se susreće. To je pokazatelj ozbiljne želje da se otvoreno razgovara o svim pitanjima", rekao je Knežević za Tanjug.
Knežević, kao i Raković, smatra važnim to što je Sabor veliku pažnju posvetio situaciji u regionu koja je ozbiljna s obzirom na, kako je rekao, bujanje nacionalistickih tenzija sa elementima istorijskog revizionizma. "Mislim da je to ono što su autori saopštenja imali u vidu", kaže Knežević, koji smatra da je više pažnje trebalo posvetiti bezbednosnoj situaciju u regionu.
Crkva i dominatne konfesije i religije bi morale da rade mnogo više na amortizaciji nacionalizama i potpomognu regionalne mirovne inicijative koje se bave imenovanjem žrtava, rekao je Knežević. Dodao je da će pitanje imenovanja žrtava biti u agendi daljeg pristupnog procesa ka EU a religije tu trebaju da imaju veoma važnu ulogu jer je pomirenje o kojem svi pričaju u regionu pre svega termin teološke prirode.
