On navodi da je uobičajeno da zimi dođe do smanjenja broja izbeglica, te da je teško da se predvidi šta će se desiti na proleće. To svakako zavisi i od zemalja iz kojih izbeglice odlaze, kaže Ssoder, ali i od zemalja u njihovom susedstvu i njhovih mogućnosti da im pomognu.
"Mnogo ljudi će napuštati svoje zemlje i onda zavisi od zemlja u njhovom susedstvu koje primaju najvišse izbeglica, poput Turske i Libana, koliko su sposobne da se nose sa tim, i da štite i pomažu izbeglicama", naveo je.
Takođe, bitno je i to, ističe, da li će Evropa uspeti da izađe sa pristupom koji će da funkcioniše i da obezbedi "bezbedne oaze" i zaštitu za izbeglice koji to ne mogu naći u svom susedstvu.Ipak, kaže Šoder, UNHCR i Vlada Srbije imaju plan za nepredviđene situacije u slučaju da povećanja broja izbeglica dođe, iako za sada nema naznaka za to.
Ono što ga, međutim, trenutno brine jesu ljudi koji nisu smešteni u centre za tražioce azila, te se iz njegove organizacije trude da ih ohrabre da i oni odu u centre u kojima će im biti obezbeđeni smeštaj i adekvatna briga.Još jedan od problema, kaže Šoder, jeste činjenica da su mnoge izbeglice prisiljene da se oslanjaju na krijumčare, što ih može dovesti u opasnost.
"S obzirom da su mnoge zemlje u regionu 'zatvorile svoja srca, oči' i granice na početku ove godine, sada se izbeglice mnogo oslanjaju na krijumčare, ako i dalje žele da nastave dalje, a to ih čini veoma ranjivima", poručio je Šoder.
Od eksploatacije krijumčara treba ih dakle zaštiti, kao i od zime i hladnoće, naglašava Šoder.
On ističe da UNHCR u Srbiji dobro sarađuje sa vladinim organizacijama, te da je ostvaren napredak u toj saradnji u 2016 godini.
"Vrlo blisko smo radili sa vlastima da obezbedimo adekvatnu zaštitu i pomoć izbeglicama koji su dolazili u Srbiju tokom 2016", istakao je Šoder.
Kako je rekao, zahvaljujući toj saradnji, većina izbeglica u Srbiji je na sigurnom, njih 80 odsto je smešteno u vladinim centrima, a UNHCR se, kaže on, sa partnerima i donatorima trudi da se uslovi u nekim centrima unaprede.