Verbić o prosveti: Cilj je fond od 20 časova, ostalima otpremnine
Foto: Zorana Jevtić

Racionalizacija

Verbić o prosveti: Cilj je fond od 20 časova, ostalima otpremnine

Društvo -
Ministar očekuje da će štrajk biti okončan potpisivanjem kolektivnog ugovora

BEOGRAD - Ministar prosvete Srđan Verbić izjavio je danas da je glavni zadatak Ministarstva, nezavisno od štajka koji je u toku, racionalizacijha radnih mesta u prosveti, za šta postoje relativno jednostavni mehanizmi.Verbić je na sednici skupštinskog Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo rekao da je neophodno smanjiti broj radnih mesta u prosveti, što će biti učinjeno ukrupnjavanjem norme i socijalnim programom."Radimo na tome da svi imaju po 20 časova ili maksimalno koliko mogu, čime će se smanjiti broj zaposelnih, a predviđene su otpremnine. I nama i njima jedan od prioriteta je ukrupnjavanje norme, ali ta tema je još uvek druga, treća, četvrta jer je štrajk na prvom mestu još uvek", rekao je minsitar.On je naglasio da očekuje da će štrajk biti okončan potpisivanjem kolektivnog ugovora. "Štrajk je činjenica sa kojom se suočavaomo, stav vlade je da niko ne može biti izuzet iz smanjenja zarada, to se odnosi i na prosvetne radnike, a Ministarstvo želi da kroz pregovore sa sindikatima napravimo što bolji kolektivni ugovor i da sindikati zaista postanu partner Ministarstva“, rekao je Verbić. Ministar je zaključio i da je svestan toga da nezadovoljstvno neće prestati preko noći.

Foto: Nebojša Mandić
Foto: Nebojša Mandić

Protest na Savindan

Školski praznik Sveti Sava obeležava se sutra, ali će prosvetni radnici, osim na akademijama i priredbama, biti i na protestu u organizaciji četiri reperezentativna sindikata obrazovanja.Razgovori sindikata sa predstavnicima Ministarstva prosvete o posebnom kolektivnom ugovoru, održani danas, završeni su bez parafiranja tog dokumenta pa sindikati na Savindan organizuju protestnu šetnju i Svetosavsku akademiju na otvorenom, rekla je Tanjugu portprarol Unije sidnikata prosvetnih radnika Srbije Jasna Janković. Ona je ponovila da se u školama nastavlja zakonski štrajk jer nisu ispunjeni zahtevi sindikata.Prosvetni radnici okupiće se oko 17 sati na platou ispred Hrama Svetog Save, a potom će preko Slavije i Terazija doći do Trga Republike i Narodnog pozorišta, ispred koga će održati miting posvećen školskoj slavi i lošem položaju prosvete i prosvetnih radnika.

Svetosavska akademija

U Narodnom pozorištu od 20 časvoa biće održana tradicionalna Svetosavska akademija u organizaciji Ministarstva prosvete, a pre toga na konferenciji za novinare u vladi Srbije biće proglašeni dobitnici Svetosavske nagrade.Savindan se u školama obeležava kao radni dan ali bez nastave, uz akademije i svečane priredbe, odlazak u crkvu. Školski praznik obeležava se u znak sećanja na velikog srpskog prosvetitelja i utemeljivača obrazovanja, prvog srpskog arhiepiskopa, zakonopisca.

Prvi pisani trag o školskoj proslavi Savindana je iz 1734. godine kada je obeležen u Sremskim Karlovcima.Knez Mihailo Obrenović doneo je naredbu o školskoj proslavi dana Svetog Save u Srbiji, što je bilo regulisano zakonom od 13. januara 1841. godine. Slava je u to vreme uvedena i na Licej, a od 1864. godine na Univerzitet.

Ko je Sveti SavaU škole je, posle više decenija pauze nakon Drugog svetskog rata, ponovo vraćena 1989. godine.Rastko Nemanjić je u Nikeji 1219. od vizantijskog cara Teodora Laskarisa i vaseljenskog patrijarha Manojla i Haritopula izdejstvovao autokefalnost (samostalnost) srpske crkve i srpsku arhiepiskopiju, za čije je središte odredio manastir Žiču. Princ Rastko, čije je monaško ime Sava, živeo je od 1169. godine (po drugim podacima rođen je 1175. godine), do 1236. godine i bio je najmlađi sin srpskog župana Stefana Nemanje.On i njegov otac su iz manastira Hilandar na Svetoj Gori, koji su osnovali krajem 12. veka, upravljali srpskom državom.U Hilandaru je 1198. godine osnovao prvu bolnicu, a u manastiru Studenici, kao prvu u Srbiji, desetak godina kasnije.Sveti Sava je prevodio Hipokrata i Galena i prikupljao srednjovekovne medicinske zapise, od kojih je nastao "Hilandarski medicinski kodeks".Bio je neobično vešt i u državno-diplomatskim poslovima, 1208. godine u manastiru Studenica nad očevim telom, koje je preneo sa Svete Gore, izmirio je svoju zavađenu braću Vukana i Stefana Nemanjiće.Preminuo je u tadašnjoj bugarskoj prestonici Trnovu 25. januara 1236. godine, na povratku iz hodočašća u Jerusalim, posle jedne diplomatske misije za Bugarsku arhiepiskopiju.Prema zapisima iz tog vremena, glas o smrti Rastka Nemanjića stigao je u Srbiju dva dana kasnije, 27. januara.Njegove mošti su iz Trnova prenete i sahranjene u manastiru Mileševa 6. maja 1237. godine. Mošti je spalio Sinan Paša 1594. godine na Vračaru. Na tom mestu nalazi se se spomen hram posvećen Svetom Savi.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track