Privreda „smaragdnog ostrva“ porasla je za sedam odsto prošle godine, a projekcije za ovu kreću od 4,8 odsto. Stručnjaci ovaj preporod vide više kao odraz dubine ranijeg pada Irske u godinama posle svetske ekonomske krize

Razvijene zemlje obično očekuju godišnji privredni rast od dva do četiri odsto. Irska se ne uklapa u okvire uobičajenog - od 1997. godine privredni rast „smaragdnog ostrva“ je samo dva puta bio u ovom opsegu. Glasne žurke ili težak mamurluk, s druge strane, jesu uobičajeni za tu zemlju.

Prošla godina je svakako dala povoda za žurku, uz rast BDP od skoro sedam odsto i prognoze rasta za 2016. godinu od 4,8 odsto. Što je još bolje, svako prisećanje na stara vremena trebalo bi da podseti na „keltskog tigra“ i dane privrednog rasta potpomognutog izvozom, a ne na kasniju, dekadentnu fazu, podstaknutu nepromišljenom izgradnjom i neobuzdanim kreditiranjem.

Ovaj zavidan preporod je odraz dubine ranijeg pada Irske, kao i veličine ove zemlje. Manje ekonomije su nestabilnije, a Republika Irska ima stanovnika koliko i polovina Londona. Ipak, oporavak njene berze je bio još spektakularniji. Indeks irske berze ISEQ porastao je dvostruko od svog najnižeg nivoa 2011. i sada je zarada po akciji 23 puta veća u odnosu na prošlu godinu.

Ne postoji direktna i neophodna veza između ova dva oporavka. Irska je u suštini mali izvoznik, staza za sletanje prekrivena travom za multinacionalne kompanije koje privlače jednostavno poslovno okruženje, niski porezi i obrazovana radna snaga.
varilac.jpg
Profimedia 


Prvih deset kompanija koje ulaze u sastav indeksa ISEQ najbolji du primer za to, a veći deo njihovih prihoda dolazi iz Evrope i Severne i Južne Amerike. Samo 15 odsto potiče iz zemlje i uglavnom se pripisuje državnoj banci Alajd ajriš benks (Allied Irish Banks) i Banci Irske. Pa ipak, prošle godine, uprkos usporavanju globalnog rasta, ISEQ je nadmašio slično orijentisani londonski berzanski indeks FTSE 100 za skoro 40 odsto, jer je porastao za jednu trećinu dok je njegov britanski parnjak neznatno pao.

Čime bi se ovo moglo objasniti? Ukratko, položajem u „zoni Zlatokose“.

Članstvo u zoni evra, koje je bilo teret u doba kada je Evropska centralna banka vodila restriktivnu monetarnu politiku, sada savršeno odgovara. Evro je oslabio za desetinu u odnosu na dolar u 2015, a kako i britanska i američka centralna banka više naginju ka zatezanju monetarne politike, ova korisna slabost trebalo bi da se nastavi. ISEQ ne uključuje akcije koje zavise od cene sirovina i koje vuku FTSE nadole. Irska domaća privreda raste dovoljno brzo da pomogne svojim dvema velikim bankama da se oporave, ali ne toliko brzo da bi veći troškovi rada ugrozili njenu konkurentnost.

U većini slučajeva, zauzimanje ovako idealne pozicije rađa samozadovoljstvo, koje potom vodi ka padu. Možda. Ipak, setite se da se Irska nije kao druge zemlje.

FT.COM