Edicija od šest knjiga "Tuđmanov arhiv: Korespondencija predsednika Republike Hrvatske dr Franje Tuđmana od 1990. do 1999. godine" predstavljena je u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. Glavni urednik edicije je Miroslav Tuđman, sin pokojnog hrvatskog predsednika. Profesor Miroslav Tuđman ocenio je kako se procesom detuđmanizacije nastojalo "poništiti deset godina hrvatskog ponosa i slave kad je stvorena nezavisna hrvatska država", prenosi zagrebački Jutarnji list. - Detuđmanizatori su bolovali od epistemološkog PTSP-a - rekao je i dodao kako su oni bili ogorčeni stvaranjem hrvatske države, koju su detuđmanizacijom pokušavali dekonstruisati.
Tuđman je utvrdio i kako se taj proces završio oslobađajućom presudom hrvatskim generalima u Hagu i objavljivanjem niza od šest knjiga Tuđmanova arhiva. Akademik Davorin Rudolf podsetio je kako je Hrvatska 1990. i 1991. bila usamljena u potrazi za stvaranjem svoje državnosti."Odluku da se Hrvatska proglasi samostalnom državom doneli smo sami", rekao je, ističući kako "smo je onda sami i sačuvali".
Po rečima istoričara Ive Lučića, proces detuđmanizacije nije uspeo, što je nakon izbora Kolinde Grabar-Kitarović za predsednicu Republike otvorilo mogućnost da Hrvatska postane prosperitetna država. - Istina o prvom hrvatskom predsedniku pisaće se na temelju građe iz njegovog arhiva, koji je objavljen uovih šest knjiga", rekao je Lučić. Josip Mihaljević smatra kako je u knjigama objavljena Izuzetna građa bez koje se ne može pisati o događajima devedesetih godina.
On je dodao kako ta građa nije važna samo za hrvatsku istoriju, nego i za istoriju međunarodnih odnosa u svetu. Šest svezaka Tuđmanovog arhiva sadržava korespondenciju prvog hrvatskog predsednika sa stranim državnicima, Svetom Stolicom, čelnicima i predstavnicima međunarodnih organizacija, čelnicima SFRJ i republika bivše Jugoslavije, predstavnicima hrvatskog i bošnjačkog naroda u BiH i drugih od 1990. do 1999. godine. Građu čini 1397 dokumenata koji, najvećim delom, dosad nisu bili dostupni javnosti i istraživačima. Svako poglavlje ima predgovor koji uvodno daje prikaz istorijskih prilika i događaja na temelju raspoložive građe.
(Jutarnji list)
