Atentator na Franca Ferdinanda je predak našeg poznatog glumca: Ove poznate ličnosti su potomci ljudi koji su krojili našu istoriju
Dodajte Kurir u vaš Google izborMalo je poznato da pojedini domaći glumci potiču iz porodica koje su ostavile dubok trag u srpskoj istoriji. Među njima su Tanasije Uzunović, Milica Mihajlović i Milutin Milošević, čiji su preci bili ugledne istorijske ličnosti i članovi znamenitih srpskih porodica.
U nastavku donosimo sedam zanimljivih priča o domaćim umetnicima koji, osim uspešnih karijera, imaju i porodično nasleđe povezano sa važnim imenima iz srpske prošlosti.
1. Milutin Milošević - potomak Dragiše Mišovića
Beogradski glumac Milutin Milošević pažnju javnosti privukao još 2009. godine naslovnom rolom u kultnom filmu "Beogradski fantom", gde je maestralno i bez ijedne izgovorene reči dočarao lik Vlade Vasiljevića. Pored toga, publika ga pamti po zapaženim ulogama u istorijskom spektaklu "Sveti Georgije ubiva aždahu", kao i u popularnim televizijskim serijama novije produkcije poput "Žene sa Dedinja" i "Pet".
Međutim, malo ko zna da je Milutin potomak (unuk rođenog brata) dr Dragiše Mišovića (1898 - 1939), jednog od najslavnijih lekara i humanista u srpskoj istoriji. Naime, glumčeva baka po majci je iz porodice Mišović, iz sela Kulinovca kod Čačka.
- Bio je bakin ujak ili stric. Te priče se kroz maglu sećam - otkrio je Milutin svojevremeno u intervjuu za Jutjub kanal Udruženja Irmos.
Ko je bio dr Dragiša Mišović?
Dragiša Mišović bio je istaknuti lekar, humanista i revolucionar, rođen 1898. godine u selu Krčagovo kod Užica. Medicinu je studirao u Francuskoj, gde je stekao obrazovanje i razvio ideje o socijalnoj pravdi i pomoći siromašnima. Po povratku u Srbiju postao je poznat kao "lekar sirotinje" jer je u svojoj privatnoj ordinaciji besplatno lečio siromašne građane, a često im je sam kupovao lekove. Bio je poznat i po borbi za prava radnika i zalaganju za dostupnije lečenje običnog naroda. Zbog svojih političkih stavova često je bio progonjen i hapšen, ali nije odustajao od svojih ideala. Poginuo je pod nerazjašnjenim okolnostima u saobraćajnoj nesreći (sudaru tramvaja i automobila) u Beogradu, a njegova sahrana u Čačku prerasla je u jedan od najvećih političkih protesta tog vremena. Ime Dragiše Mišovića danas nosi poznata beogradska bolnica Kliničko-bolnički centar Dr Dragiša Mišović, kao trajno sećanje na njegov doprinos medicini i društvu.
2. Milica Mihajlović - ćerka Dragoslava Mihailovića
Poznata srpska filmska, pozorišna i televizijska glumica Milica Mihajlović (1972) član je Pozorišta Atelje 212 od 1998. godine. Glumom se bavi od 1989. godine, ostvarivši brojne uloge u filmovima, serijama i pozorišnim predstavama. Jedne i njenih najpoznatijih uloga su one u seriji Vojna akademija, filmovima "Mrtav ’ladan i Vreme smrti", seriji Otvorena vrata itd. Dobitnica je više nagrada i priznanja, a poznato je i da je ćerka čuvenog srpskog književnika i akademika Dragoslava Mihailovića (1930 - 2023).
Ko je Dragoslav Mihailović?
Dragoslav Mihailović je autor brojnih poznatih dela među kojima su i "Kad su cvetale tikne" i "Petrijin venac". Bio je priznat pisac čije su knjige prevođene na više stranih jezika, dok je u Jugoslaviji bio u nemilosti komunista. Predstava koja je u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu trebalo da se igra po njegovom romanu "Kad su cvetale tikve" zabranjena je pre nego što je izvedena premijera. Mihailović je smatrao da ju je Tito lično zabranio na insistiranje Kardelja. Od februara 1951. do kraja maja 1952. bio je na Golom Otoku.
Zanimljivo je da njegova ćerka Milica u Ateljeu 212 glumi Petriju u predstavi "Petrijin venac", koja je pisana po knjizi njenog oca Dragoslava Mihailovića.
3. Milica Milša - ćerka Antonija Isakovića
Milica Milša je danas jedno od najprepoznatljivijih lica domaće televizije. Karijeru je počela u kultnom filmu "Tesna koža 2", a televizijska publika je pamti po ulogama u serijama Siniše Pavića kao što su "Srećni ljudi", "Porodično blago" i "Bela lađa". Ipak, ubedljivo najveću popularnost i status televizijske zvezde donele su joj glavne uloge u telenovelama "Igra sudbine" i "Zakopane tajne".
Milica je odrasla u domu koji je bio kulturno središte Beograda, kao ćerka Antonija Isakovića (1923 - 2002), jednog od najvećih srpskih književnika 20. veka.
Ko je bio Antonije Isaković?
Slavni pisac, scenarista i akademik, bio je potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) u periodu od 1980. do 1992. godine. Borio se na strani partizana tokom Drugog svetskog rata, učestvujući i u bici na Sutjesci. Njegova književna dela, poput zbirki pripovedaka "Velika deca", "Paprat i vatra" i romana "Tren 1" i "Tren 2", predstavljaju same vrhunce srpske posleratne književnosti. Po njegovim scenarijima snimljeni su neki od najvažnijih filmova jugoslovenske kinematografije, uključujući kultno ostvarenje "Tri" (nominovano za Oskara) i film "Tren". Antonijeva poznata pripovetka „Kašika” je obavezni deo gradiva iz predmeta srpski jezik i književnost u osnovnoj školi.
4. Marko Grabež - potomak atentatora na Franca Ferdinanda
Marko Grabež (1992) srpski je glumac i muzičar. Nekoliko godina je proveo u pozorištu Dadov. Diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Dragana Petrovića Peleta. Grabež je s bubnjarom Ivanom Pavlovićem Gizmom 2017. počeo razvoj grupe Koikoi, u kojoj peva i svira gitaru. Prvi album, pod nazivom Pozivi u stranu, objavili su 2021. godine. U aprilu 2021. je primljen u stalni ansambl Ateljea 212.
Prvu značajnu ulogu Marko je ostvario u filmu Branio sam Mladu Bosnu, a zatim i istoimenoj televizijskoj seriji gde je tumačio lik Nedeljka Čabrinovića, jednog od atentatora na Franca Ferdinanda i prijatelja njegovog pretka Trifka Grabeža. Rast popularnosti donela mu je uloga inspektora Božidara Zečevića u drugoj sezoni serije Senke nad Balkanom. Kroz film "Nečista krv - greh predaka" i srodnu televizijsku seriju tumačio je lik Efendi Mite. U filmu Usekovanje pojavljuje se kao Dušan, stariji brat glavnog junaka čiji lik tumači Pavle Mensur, a u ostvarenju "Pukotina u ledu" pripala mu je glavna muška uloga. U seriji "Sablja" glumio je Čedomira Jovanovića.
Malo je poznato da je Marko Grabež potomak srpskog heroja Trifka Grabeža - člana "Mlade Bosne" i jednog od atentatora na Franca Ferdinanda.
Ko je Trifun Grabež?
Poznatiji kao Trifko Grabež, rođen je na Vidovdan 28. juna 1895. godine na Palama. Bio je sin uglednog sveštenika Đorđa Grabeža. Član Mlade Bosne postao je još kao gimnazijalac, a posle preseljenja u Beograd 1913. godine živeo je zajedno sa Gavrilom Principom u Carigradskoj ulici.
Grabež je bio pripadnik "Mlade Bosne" i jedan od šest atentatora na Franca Ferdinanda, koji su bili raspoređeni duž keja Miljacke u Sarajevu kojim je kolona automobila sa austrougarskim prestolonaslednikom trebalo da prođe. Trifko Grabež je sa pištoljem i bombom stajao nedaleko od Latinske ćuprije. Kada je Gavrilo Princip izvršio atentat, Grabež je uspeo da pobegne sa lica mesta na Pale i sakrio je oružje, međutim ubrzo je uhvaćen.
Na suđenju je izjavio da je bio mučen i isticao pravo tiranoubistva i da je cilj revolucionarno uništenje Austrougarske i oslobođenje Južnih Slovena. Naglasio je da je Franc Ferdinand bio veliki neprijatelj Slovena. Nakon jednog falsifikovanog pisma i suočavanja sa Principom i Ilićem priznao je svoju krivicu. Osuđen je na kaznu 20 godina teške tamnice koju je služio u vojnom zatvoru u Terezinu u današnjoj Češkoj zajedno sa Gavrilom Principom i Nedeljkom Čabrinovićem.
Trifko Grabež je preminuo 21. avgusta 1916. od iscrpljenosti usled stalne i dugotrajne gladi. Bio je okovan okovima teškim 10 kilograma, a bolovao je i od tuberkuloze. Ostalo je zabeleženo da je Sarajevski atentat nazvao „najvećim revolucionarnim aktom koji je izveden u istoriji”. Posle Trifkove smrti, njegov otac progonjen je kao sveštenik i više od tri godine proveo je kao talac.
5. Neda Arnerić - potomak drevne korčulanske porodice
Diva srpskog i jugoslovenskog glumišta Neda Arnerić bila je "čudo od deteta" i ostala jedna od najvećih ikona naše kinematografije. Karijeru su joj obeležile legendarne uloge u filmovima koji su definisali pop-kulturu: devojčica Višnja u "Višnja na Tašmajdanu", mlada u kultnoj komediji "Ko to tamo peva", kao i uloge u filmovima "Varljivo leto '68" i "Užička republika". Sa preko stotinu uloga, Neda je bila simbol prefinjenosti i lepote i velikog talenta.
Neda je nosila neobično prezime za ove prostore, a sama je u intervjuima ponosno isticala da njena porodica vuče direktne korene sa ostrva Korčula u današnjoj Hrvatskoj i da su pripadali tamošnjem plemstvu.
- Arnerić je jedno staro prezime, korčulansko. Ja rodoslov, moram da se pohvalim, imam negde iz 14. veka, tačno mogu da pamtim i vidim, ne da pamtim baš ne mogu, ali na papiru mogu da vidim ko su mi davni, davni preci. Arneri prezime je došlo od imena Arnerijus, to je bio neki naš čuveni predak koji se prezivao Dobroslavić: Znači, nismo Italijani. Svi pitaju da li smo "Talijani". Nismo. Pa, u njegovu čast je cela porodica uzela od njegovog imena i napravila prezime Arneri. Početkom 20. veka, kada se počela rasplamsavati priča o Jugoslaviji i slovenstvu, južnoslovenstvu, moj deda, koji je bio veliki pobornik jugoslovenske ideje, ne samo on nego i pola porodice, je dodalo "ić" na kraju da bi zvučalo što slovenskije, a pola je ostalo Arneri. To je, znači, jedna porodica - ispričala je Neda svojevremeno u jednoj emisiji.
Ko su bili Arneri?
Porodica Arneri (ili Arnerić) je jedna od najstarijih i najuglednijih plemićkih porodica na ostrvu Korčula, sa korenima koji sežu duboko u srednji vek i doba Mletačke republike. Bili su ugledni trgovci, brodograditelji, diplomate i intelektualci. U samom srcu starog grada Korčule i danas ponosno stoji velelepna "Palata Arneri", građena u stilu kitnjaste gotike, koja svedoči o moći, bogatstvu i uticaju Nedinih direktnih predaka.
6. Tanasije Uzunović - rođak Nikole Uzunovića
Bard srpskog glumišta, Tanasije Uzunović (1942 - 2023)bio je jedan od najcenjenijih srpskih glumaca. Uloge koje su mu obeležile karijeru vezane su uglavnom za upečatljive, karakterne likove: Rajko Malešević u seriji "Moj rođak sa sela", kralj Petar I Karađorđević u drami "Maska", kao i uloge u filmovima "Devojački most", "Lager Niš" i seriji "Gorki plodovi". Pored filmske, ostavio je neizbrisiv trag u pozorištu, pre svega u Narodnom pozorištu i Jugoslovenskom dramskom pozorištu.
Tanasije je bio potomak jedne od najmoćnijih predratnih beogradskih porodica i unuk-bratanac (potomak rođenog brata) Nikole Uzunovića (1873 - 1954).
Ko je bio Nikola Uzunović?
Istaknuti srpski političar i pravnik koji je u dva navrata obavljao funkciju predsednika Vlade Kraljevine Jugoslavije. Bio je jedan od najbližih saradnika Nikole Pašića u Narodnoj radikalnoj stranci, ministar pravde, predsednik Opštine Niš i sudija. Porodici Uzunović je nakon Drugog svetskog rata i dolaska komunista na vlast oduzeta sva imovina, uključujući i čuvenu porodičnu zgradu u centru Beograda (pored Narodne skupštine), a sam bivši premijer je starost proveo u potpunoj političkoj izolaciji.
Jedini muški naslednik nekada bogate porodice Uzunović je glumac Tanasije Uzunović, unuk Nikolinog brata.
7. Miona Marković - potomak Dobrice Ćosića
Srpska glumica Miona Marković (1996) je počela da se bavi glumom kada je imala 12 godina. Ćerka je istoričara Predraga Markovića i unuka filmskog scenariste i producenta Jovana Markovića. Glumu je diplomirala na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Dragana Petrovića. Glumila je u velikom broju filmova i serija i predstava, među kojima su najzapaženije uloge u serijama Koreni, Žigosani u Reketu, Kralj Petar Prvi, Močvara, Vera i Izvor, kao i filmovima Povratak Žikine dinastije 2 i Čuvar ikone Svetog Đorđa.
Pored poznatog oca i dede, Miona je i potomak Dobrice Ćosića, slavnog srpskog i jugoslovenskog književnika i političara.
- Iskreno, nisam ni znala do svoje 14. godine ko je Dobrica Ćosić. Tek sam tada pročitala „Daleko je Sunce“, a posle sam čitala „Korene“ u gimnaziji. Kasnije sam saznala da smo u srodstvu – izjavila je glumica svojevremeno gostujući na TV Prva.
- Jeste, moj deda je Jovan Marković koji je tvorac "Žikine dinastije", a deda stric mi je Dobrica Ćosić - otkrila je Miona.
Ko je Dobrica Ćosić?
Za svoj književni opus Dobrica Ćosić (1921 - 18914) dobio je većinu nacionalnih nagrada i nekoliko inostranih te je i nominovan za Nobelovu nagradu za književnost. Autor je više dela, među kojima su Daleko je Sunce, Koreni, Deobe, Vreme smrti, Vreme vlasti, Vreme zla, Srpsko pitanje... Jedan je od osnivača i pokretača Nedeljenih informativnih novina (NIN). Ćosić je bio učesnik Narodnooslobodilačke borbe i redovni član SANU, kao i prvi predsednik Savezne Republike Jugoslavije.
Jedan je od retkih koji su se javno usprotivili političkoj likvidaciji Aleksandra Rankovića, 1966. godine. On je u pismu Titu pisao da je Ranković nakon njega najautoritarnija moralna i politička ličnost u Jugoslaviji i da će smenom Rankovića biti slabiji. Zbog, kako je tvrdio, nedostatka reakcije prilikom partijskog procesa protiv Rankovića, distancirao se od svog ranijeg prijatelja Oskara Daviča.
Godine 1968. otvorio je pitanje Kosova i Metohije čime izaziva pažnju članova iz CK i postao jedan od najpoznatijih opozicionara Josipu Brozu Titu posle razmimoilaženja sa njim.
Bonus video: