Sa 17 godina postao je glumačka zvezda Jugoslavije, a onda je sve otišlo u propast: Život mu obeležila tragedija
Dodajte Kurir u vaš Google izborDavor Janjić, bosanskohercegovački glumac kojeg domaća publika najbolje pamti po ulogama u filmovima "Život sa stricem" i "Čaruga", preminuo je pre četiri godine u 54. godini. Najveći uspeh u svojoj ranoj karijeri Janjić je ostvario kada ga je reditelj Krsto Papić odabrao za ulogu Martina Kujundžića u filmu "Život sa stricem". Sa samo 17 godina, ova uloga ga je lansirala među najveće glumačke zvezde i postavila čvrste temelje za njegovu buduću karijeru.
"Kada sam dobio ulogu u 'Životu sa stricem', nisam ni bio svestan koliko će mi to promeniti život. Bio bio sam još dete, ali sam znao da je to nešto veliko", izjavio je Janjić u jednom od svojih poslednjih intervjua za Oslobođenje.
Pogledajte fotografije Davora Janjića:
"Ta uloga me naučila da gluma nije samo talenat, već i velika odgovornost prema publici i umetnosti", dodao je kasnije u razgovoru za Večernji list.
Bogat umetnički opus i ratni preokret
Kroz svoje bogato umetničko delovanje, Janjić je ostvario brojne zapažene uloge u značajnim filmskim ostvarenjima. Posebno se ističu njegove role u filmovima "Čaruga" reditelja Rajka Grlića, slovenačkom filmu "Autsajder", "Belle Epoque" gde je glumio Frojdovog pacijenta, te u ostvarenjima "Duhovi Sarajeva" i "Gorski vijenac".
Janjić je potekao iz sportske porodice - njegov otac bio je poznati fudbaler Žarko Janjić. Ratna zbivanja značajno su uticala na njegov životni put. Godine 1993. napustio je Sarajevo i kratko boravio u Zagrebu. Rat je sve promenio. U trenutku dok je njegova karijera bila u zenitu, morao je da ode iz rodnog grada. Taj odlazak, kako je kasnije posvedočio njegov prijatelj iz gimnazijskih dana Dino Mustafić, bio je grubi prekid sjajne umetničke karijere i kraj bezbrižne mladosti.
Godine koje su usledile proveo je u egzilu, prvo u Londonu, a kasnije u Sloveniji. Izgubljen u stranom svetu, godinama se nije aktivno bavio glumom. To su bile mračne godine krvavog raspada zemlje u kojoj je postao zvezda, godine koje su ostavile trajni ožiljak.
Povratak sceni i birokratska bešćutnost
Povratak glumi dogodio se u Sloveniji sa filmom "Autsajder", koji je označio novi početak. Vratio se i u svoje Sarajevo, zaigrao u pozorištu i snimio "Duhove Sarajeva". No, povratak kući doneo je i suočavanje sa novom, poratnom realnošću. Janjiću je u Kantonu Sarajevo odbijen status slobodnog umetnika, nakon čega je dobiodržavljanstvo Srbije.
"Ja sam odnedavno srbijanski glumac, koji živi i radi u Sloveniji. Pitajte tamo, u KS, zašto je to tako", rekao je u jednom od poslednjih intervjua.
Prema rečima Dina Mustafića, ova bešćutnost bila je gest kojim je politička oligarhija poručila da ne želi Sarajevo prepoznatljivo po svojim umetnicima.
Odlazak "civilizovanog brodolomnika"
Bio je preslab za ovaj svet, kako je zaključio Ahmed Burić u svom oproštajnom govoru. Davor je bio suštinski protivnik nacionalizma i univerzalista koji je prezirao granice. Imao je nepogrešiv refleks za slabijeg i žrtvu, a publika je prepoznavala tu iskrenost. Prijatelji pamte njegov nemirni duh i šarmantni humor, ali i proročanske reči s početka devedesetih, kada je kao devetnaestogodišnjak upozoravao na nadolazeću katastrofu.
Odlazak Davora Janjića, 28. novembra 2022. u Beogradu, ostavio je nenadoknadivu prazninu. Sahranjen je na sarajevskom groblju Bare. Njegov život bio je ples na rubu provalije, baš kao u anegdoti sa snimanja "Čaruge", kada je sa Ivom Gregurevićem na konjima dojahao do Trga bana Jelačića. U tom trenutku, bili su potpuno stopljeni sa svojim ulogama, čak i kada su kamere bile ugašene.
(Kurir.rs/Večernji)
Pogledajte video: Stiven Sigal traži nekretninu u Vrnjačkoj Banji