OGROMNO NEZADOVOLJSTVO U HRVATSKOJ: Hiljade pritužbi u državnoj upravi, najviše u MUP-u i sudovima
Dodajte Kurir u vaš Google izborDržavni službenici zaposleni u različitim državnim institucijama u Hrvatskoj podneli su tokom prošle godine ukupno 1.133 žalbe Odboru za državnu službu, navodi se u izveštaju koji je nedavno prihvatila Vlada Hrvatske.
Reč je o žalbama zaposlenih u državnoj upravi, pravosuđu, stručnim službama Sabora, Vlade, Kancelarije predsednika i drugih državnih tela, koji nisu bili zadovoljni odlukama svojih poslodavaca. Kao drugostepeno telo, Odbor za državnu službu odlučuje po tim prigovorima.
Od ukupnog broja, 1.054 žalbe odnosile su se na prvostepena rešenja, što predstavlja porast od oko jedne trećine u odnosu na 2024. godinu. U kategoriji neupravnih predmeta zabeleženo je 79 žalbi, dok ih je godinu ranije bilo 108.
Najviše nezadovoljstva iskazano je zbog rasporeda na radnim mestima – podneto je 372 žalbe. Slede rešenja o obavezi polaganja državnog ispita, sa 341 žalbom, kao i ocenjivanje službenika, za šta je evidentirano 123 prigovora.
Ubedljivo najviše žalbi, čak 609, dolazi iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske. Na drugom mestu nalaze se sudovi, dok je treće mesto zauzelo Ministarstvo finansija, odnosno Carinska i Poreska uprava.
S druge strane, pojedine institucije nisu imale nijednu žalbu svojih zaposlenih, među kojima su Hrvatski sabor, Sigurnosno-obaveštajna agencija (SOA) i Ministarstvo rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike.
Po jedna žalba zabeležena je u nekoliko manjih institucija, poput Državnog ureda za reviziju, Agencije za zaštitu ličnih podataka i Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda, kao i u pojedinim ministarstvima.
Tokom 2025. godine Odbor je rešio ukupno 894 predmeta, dok je protiv njegovih odluka pokrenut 71 upravni spor.
Odbor za državnu službu je nezavisno telo koje odlučuje o žalbama državnih službenika, a njegove odluke kontrolišu upravni sudovi i Visoki upravni sud Hrvatske. Odbor ima osam članova koji se biraju na mandat od pet godina i moraju biti diplomirani pravnici sa statusom državnih službenika.
U izveštaju se navodi i problem nedostatka administrativnih kapaciteta, jer poslove podrške trenutno obavlja samo jedna službenica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Kurir.rs