tradicija

Bake su oduvek govorile da ovo nikad ne iznosite iz kuće: Verovalo se da tera nemaštinu i donosi sreću

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock
Stari narodni običaji za sreću u kući i danas se pamte: novčić na pragu, hleb i so, bosiljak, sveća i zrna pšenice smatrani su simbolima blagostanja.

Pre nego što su feng šui, minimalizam i moderna pravila za uređenje enterijera postali popularni, u našim kućama postojala su neka sasvim druga pravila. Nisu se učila iz časopisa, već od majki, baka i komšinica koje su dobro znale šta se „valja“, a šta nikako ne treba raditi u domu.

Ti običaji danas nekome mogu delovati neobično, ali su se decenijama prenosili s kolena na koleno. Za neke su bili način da se prizove sreća, za druge zaštita od loše energije, a za mnoge tek nežan podsetnik na detinjstvo, porodični dom i vreme kada se verovalo da svaka sitnica u kući ima svoje značenje.

Iako ne postoje dokazi da novčić ispod otirača ili bosiljak na prozoru zaista mogu da promene sudbinu, mnogi ih i danas čuvaju kao deo tradicije.

ilustracija Foto: Dejan Krsmanovic / Alamy / Profimedia


Novčić kod vrata

Jedan od najpoznatijih običaja bio je ostavljanje novčića blizu ulaznih vrata ili ispod otirača. Verovalo se da novac na pragu simbolično otvara put blagostanju i da kuća u kojoj se čuva „novčić za sreću“ lakše privlači napredak.

Taj novčić se nije trošio, niti se pomerao bez potrebe. Nije bio važan njegov iznos, već ono što je predstavljao — želju da u domu uvek bude dovoljno novca, hrane i sigurnosti.

Ulaz u kuću u narodnim verovanjima imao je posebno značenje, jer se smatralo da se baš preko praga u dom unosi i dobro i loše. Zato se pažljivo gledalo šta stoji pored vrata, šta se prvo unosi u kuću i kako se dočekuju gosti.

Foto: Printscreen/Youtube/Gentleman's Gazette

Hleb i so za novi početak

Običaj koji se zadržao do danas jeste unošenje hleba i soli u novi dom. Kada se porodica useljavala, ova dva simbola nisu bila slučajno izabrana.

Hleb je predstavljao izobilje, zdravlje i nadu da ukućani nikada neće oskudevati. So je, s druge strane, imala značenje zaštite, čuvanja doma i porodične sloge.

Zato se verovalo da kuća u koju se prvo unesu hleb i so dobija dobar početak. I danas mnogi ovaj običaj poštuju prilikom useljenja, ne zato što nužno veruju da će im promeniti život, već zato što nosi lepu poruku - da u domu uvek bude hrane, mira i zajedništva.

Foto: GeorgiD / Alamy / Profimedia

Zašto se nije čistilo noću

Stariji su često govorili da metlu ne treba uzimati u ruke posle zalaska sunca. Po narodnom verovanju, večernje čišćenje moglo je da „iznese“ sreću iz kuće, pa su se takvi poslovi ostavljali za dan.

Metla je, inače, imala posebno mesto u starim običajima. Nije bila samo predmet za čišćenje, već simbol reda u domu. Kada bi se unosila nova metla, verovalo se da sa njom dolaze i nova energija, bolji dani i promena nabolje.

Zato se pazilo kako se metla ostavlja, kada se koristi i da li se njome „čisti“ ono što ne treba — sreća, mir i napredak.

Zrna za obilje

Foto: Shutterstock

Pirinač, pšenica i kafa takođe su imali važno mesto u narodnim verovanjima. Domaćice su ponekad ostavljale po nekoliko zrna u uglovima prostorija, verujući da na taj način prizivaju plodnost, stabilnost i blagostanje.

Pšenica je posebno bila simbol obilja, rasta i dobrog roda. Ona se povezivala sa hranom, zdravljem i napretkom porodice. Pirinač je, slično tome, označavao sreću i dugotrajno blagostanje, dok je kafa u nekim krajevima imala značenje gostoprimstva i topline doma.

Takvi običaji nisu morali da budu veliki da bi ljudima značili. Nekada je baš mala šaka zrna u uglu sobe bila način da se poželi da kuća bude puna i živa.

Sveća kao čuvar mira

sveća Foto: Natdanai Siammai / Alamy / Profimedia

U mnogim domovima posebno mesto zauzimali su ikona i sveća. Njihovo prisustvo nije bilo samo versko obeležje, već i simbol porodičnog jedinstva, zdravlja i zaštite.

Verovalo se da upaljena sveća unosi mir, čisti prostor od negativnosti i okuplja ukućane oko nečega svetog i zajedničkog. U trenucima bolesti, tuge, važnih odluka ili praznika, sveća je bila znak nade i molitve da kuća ostane sačuvana.

Za mnoge porodice, taj običaj i danas ima posebno značenje. On podseća da dom nije samo prostor u kojem se živi, već mesto koje se čuva pažnjom, poštovanjem i zajedništvom.

Bosiljak na prozoru

Na prozorima starih kuća često su se nalazile saksije sa bosiljkom, muškatlama ili drugim cvećem. Biljke nisu služile samo da ukrase kuću, već su se povezivale sa srećom, ljubavlju i pozitivnom energijom.

Bosiljak je imao posebno mesto u narodnoj tradiciji. Smatralo se da čuva porodicu, donosi mir među ukućane i štiti dom od loših uticaja. Zato se negovao pažljivo, često na prozoru, blizu ulaza ili na mestu gde ga ima dovoljno svetlosti.

Cveće je, s druge strane, donosilo radost i osećaj života. Kuća sa negovanim biljkama smatrala se toplijom, srećnijom i otvorenijom za dobre vesti.

 Video: Feng šui trikovi koji privlače blagostanje i sreću u dom

This browser does not support the video element.

00:17
Feng šui trik koji privlači sreću i blagostanje u dom Izvor: Tik Tok