PUTIN BUDNO PRATI DEŠAVANJA U JERMENIJI: Narod danas bira između Rusije i Zapada od čega zavisi i sudbina zemlje! Kremlj ima svog čoveka, Pašinjan pod pritiskom
Dodajte Kurir u vaš Google izborOva mala južnokavkaska država sa tri miliona stanovnika suočava se sa sve većim ekonomskim pritiskom iz Moskve, dok premijer Nikol Pašinjan pokušava da osvoji novi mandat obećavajući evropske integracije.
Izbori su privukli veliku međunarodnu pažnju jer se Jermenijaposlednjih godina postepeno približava Zapadu, iako je i dalje snažno povezana sa Rusijom, svojim najvećim trgovinskim partnerom. Zaokret ka Zapadu u velikoj meri je delo Pašinjana.
Od dolaska na vlast 2018. godine, on je zemlju usmerio dalje od Moskve, usvojio zakon kojim je pokrenut proces pristupanja Evropskoj uniji i ubrzao mirovni proces sa susednim Azerbejdžanom kroz sporazum postignut uz posredovanje Sjedinjenih Država. Taj sporazum doneo mu je podršku američkog predsednika Donalda Trampa.
Pašinjan je početkom godine u glavnom gradu Jerevanu bio domaćin velikog samita evropskih lidera i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
Ipak, uprkos tim uspesima, njegova podrška među biračima pala je sa 54 odsto 2021. godine na oko 30 procenata danas.
Glavni razlog za to je Nagorno-Karabah, planinska enklava unutar Azerbejdžana u kojoj je do 2023. živelo oko 100.000 etničkih Jermena, sve dok Azerbejdžan nije vojnom silom preuzeo kontrolu nad tom teritorijom.
Pašinjanovi kritičari nikada mu nisu oprostili ustupke koje je napravio zarad mira sa Azerbejdžanom, uključujući i odbijanje da vodi kampanju za oslobađanje bivših lidera Nagorno-Karabaha koji se nalaze u zatvorima u Azerbejdžanu.
Ni mirovni sporazum sa Azerbejdžanom nije opšteprihvaćen. Prema jednom nedavnom istraživanju javnog mnjenja, 44 odsto građana ga podržava, dok mu se 41 odsto protivi.
Njegovi protivnici danas deluju kroz više opozicionih stranaka i saveza. Među najznačajnijima je savez "Alijansa za Jermeniju", koji predvodi bivši predsednik Robert Kočarjan. Druga važna opoziciona figura je bivši predsednik Serž Sargsjan, čija "Republikanska partija" ne učestvuje na izborima, ali je pozvala svoje pristalice da glasaju protiv aktuelnog premijera.
Obojica tvrde da je obnavljanje dubokih vojnih i ekonomskih veza sa Rusijom jedini put ka nacionalnoj bezbednosti Jermenije.
Pašinjanov glavni izazivač je milijarder Samvel Karapetjan, koji je bogatstvo stekao u Rusiji. On se nalazi u kućnom pritvoru zbog optužbi da je planirao rušenje vlade, pa kampanju vodi preko svog sinovca.
Poslednje istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta pokazuje da Pašinjanova stranka "Građanski ugovor" vodi sa 32 odsto podrške, dok oko 40 odsto birača navodi da ne veruje nijednom političkom lideru.
Kada bi opozicione stranke nastupile zajedno, mogle bi da pariraju Pašinjanovom rezultatu, ali podeljene nemaju dovoljno snage da ga pobede.
Rusko ekonomsko oružje
Nad izborima se nadvija senka Moskve. Prošlog meseca ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je na ekonomske koristi koje bi Jermenija mogla da izgubi ukoliko nastavi približavanje Zapadu. Tom prilikom je naglasio da je "kriza u Ukrajini počela pokušajima približavanja Evropskoj uniji".
Nakon političkih poruka usledile su i konkretne mere. Za dve nedelje pred izbore, Moskva je zabranila uvoz jermenskog cveća, mineralne vode, konjaka, svežeg voća i povrća.
Rusija je najveći trgovinski partner Jermenije i činila je 36 odsto njene spoljne trgovine tokom 2025. godine.
- Moskva pokušava da utiče na konačne rezultate glasanja 7. juna - ocenio je Hajkaz Fanjan iz Jermenskog centra za socioekonomske studije.
On ističe da je zavisnost Jermenije od ruskog vojnog naoružanja značajno smanjena i da danas oko 95 odsto vojnog uvoza dolazi iz Indije, Francuske, Kine i drugih zemalja.
- Jedini način na koji Rusija sada može da utiče na Jermeniju jeste preko ekonomije - rekao je Fanjan.
Ipak, to je i dalje snažno sredstvo pritiska. Rusija Jermeniji isporučuje gas po ceni od 177,5 dolara za hiljadu kubnih metara, dok tržišna cena u Evropi premašuje 600 dolara.
Krajem maja Putin je takođe pozvao Jermeniju da što pre održi referendum o tome da li želi da se priključi Evropskoj uniji ili da ostane u okviru Evroazijske ekonomske unije, trgovinskog bloka predvođenog Rusijom. Pašinjan je izbegao direktan odgovor.
Iako razvija dobre odnose sa evropskim liderima, Jermenija još nema ni status kandidata za članstvo u EU, a samo članstvo je i dalje veoma daleko.
- Nastavićemo da radimo u okviru Evroazijske ekonomske unije dok izbor između sadašnjeg članstva i Evropske unije ne postane neizbežan. Danas je taj izbor još uvek teorijske prirode - rekao je on.
Evropska unija, međutim, nije ostala po strani. Predsednica Ursula fon der Lajenobećala je u četvrtak 50 miliona evra pomoći Jermeniji, ocenivši da Moskva "koristi ekonomske odnose kao političko oružje". Takođe je najavila olakšavanje trgovine za proizvode koje je Rusija stavila pod zabranu.
Napeta kampanja
Pašinjan je vodio kampanju pod sloganom "Izaberite mir".
Međutim, kampanju su obeležile i tenzije, naročito između premijera i raseljenih Jermena iz Karabaha. Jedan incident završio se tako što je Pašinjan uvredio građanskog aktivistu Artura Osipjana, koji je potom uhapšen pod optužbom da je ometao izbornu kampanju i započeo štrajk glađu u znak protesta.
Opozicija tvrdi da Pašinjan pokazuje sve više autoritarnih tendencija i da koristi državne resurse u svoju korist, uključujući navodne pritiske na državne službenike da prisustvuju njegovim skupovima.
- Pašinjan i njegov režim koriste sve moguće i nemoguće administrativne poluge. Šire atmosferu straha i ucena - izjavio je poslanik opozicionog saveza Jermenija Artur Hačatrijan. Ne mogu da se setim nijedne kampanje koja je bila ovoliko napeta.
Pašinjan na izbore izlazi sa svojom doktrinom "Stvarna Jermenija" - državom koja živi u miru sa Azerbejdžanom i integriše se u Evropu, umesto da svoju budućnost gradi na teritorijalnim pretenzijama i zavisnosti od Moskve.
Iako mu je podrška značajno opala, za mnoge birače on i dalje predstavlja jedinu alternativu povratku prošlosti koju su obeležili korupcija i autoritarizam.
Za obične građane Jermenije koji izlaze na birališta pitanje je jednostavno, ali teško: da li su spremni da podnesu ekonomske troškove puta koji je Pašinjan izabrao, a koje Rusija nastoji da učini što vidljivijim, znajući da je evropska budućnost njihove zemlje još uvek veoma daleka. Na to pitanje odgovor će dati glasanje 7. juna.