OBJAVLJIVANJE PRESUDE ZA MASAKR U "RIBNIKARU" 18. JUNA: Da li će roditelji maloletnog ubice dobiti maksimalne kazne?
Dodajte Kurir u vaš Google izborU Višem sudu u Beogradu danas su održane završne reči na suđenju roditeljima dečaka koji je 3. maja 2023. godine ubio devetoro učenika i čuvara u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar". Izlaganje je bilo otvoreno za javnost, a objavljivanje presude zakazano je za 18. jun u 10 časova. Glavni javni tužilac Nenad Stefanović zatražio je maksimalne kazne za Vladimira i Mirjanu Kecmanović, roditelje maloletnika koji je izvršio zločin.
Tužilac je ukazao da zapuštenost u vaspitanju, kakva se ogleda kod maloletnog ubice, nije nastala odjednom, već da je posledica dugotrajnog propusta roditeljskog nadzora, emocionalnog razvoja deteta, nedovoljne kontrole njegovog ponašanja i neprepoznavanja ozbiljnih upozoravajućih znakova.
O ovim temama u emisiji "Usijanje" na Kurir televiziji govorili su: Bojana Šlajmer, psiholog, Slađana Nedeljković, urednica emisije "Crna hronika" na Kurir televiziji i Marko Anđelković Slijepčević, advokat.
Završne reči u slučaju "Ribnikar"
Slađana Nedeljković danas je pratila izricanje završnih reči u Višem sudu i prokomentarisala šta javnost treba da zna:
- Bitno je na samom početku da napomenemo da je u pitanju ponovljeni postupak, s obzirom na to da je Apelacioni sud odbacio prvostepenu presudu kojom je dečakov otac bio osuđen na 14,5 godina zatvora, dok je njegova majka tom prvostepenom presudom bila osuđena na 3 godine zatvora. Ono što moram da napomenem jeste da je bilo jako teško, napeto, ali i jako tužno gledati lica roditelja čije je vreme stalo tog 3. maja 2023. godine, kada su izgubili svoje najmilije. Imali smo priliku da po prvi put čujemo i neke detalje i svedočenja dečaka, s obzirom na to da je taj deo bio zatvoren za javnost, i mogli smo konačno da saznamo da on zapravo nije želeo da krivično goni svoje roditelje, što dosta ukazuje na problem u ovom slučaju, ali sa druge strane daje pozadinu toga na koji način su njegovi roditelji postupali prema njemu, odnosno nisu postupali kako je trebalo. Dakle, u pitanju je krivično delo zapostavljanje i zanemarivanje koje je i jednom i drugom roditelju stavljeno na teret - kaže Nedeljković i dodaje:
- Napomenula bih i jednu jako bitnu stvar koja bi na neki način mogla da oslika kako je nama bilo, gledajući i slušajući završne reči, da su pojedine majke želele da same iznesu završne reči. Nakon što su punomoćnici porodice oštećenih izneli završne reči, svaka od njih je rekla neku bitnu i upečatljivu stvar vezanu za njihovo dete.
Da li će sud potvrditi maksimalne kazne?
Objavljivanje presude zakazano je za 18. jun u 10 časova, a tužilaštvo traži maksimalne kazne. Marko Anđelković Slijepčević prokomentarisao je da li se može očekivati da Viši sud potvrdi takve zahteve:
- To što je Stefanović lično bio u sudnici je znak da je to najviši stepen bitnosti za državu, jer on je glavni javni tužilac. On ima pravo da postupa, ali najčešće ne postupa, njegov posao je da uređuje funkcionisanje tužilaštva. A kada on uzme predmet lično i dođe u sudnicu, to je znak da je to od najvišeg državnog značaja. Maksimalna kazna za delo za majku je 3 godine, a pošto se ocu sudi u sticaju, to znači da ima dva krivična dela: za jedno je maksimalna kazna 12, a za drugo 3 godine, ali zbir tih kazni ne sme da bude 15, nego mora da bude manji, i zato je on tražio 14 godina i 11 meseci, jer su to pravila krivičnog prava. Ko god da je glavni javni tužilac u ovakvom predmetu, tražio bi maksimalnu kaznu.
Psihološki i pravni aspekti slučaja i pitanje leks specijalisa
U delu koji se odnosi na psihološki aspekt, tužilac je ukazao na zapuštenost u vaspitanju kakva se ogleda kod maloletnog ubice, ističući da ona nije nastala odjednom, već da je posledica dugotrajnog izostanka roditeljskog nadzora, problema u emocionalnom razvoju deteta, nedovoljne kontrole njegovog ponašanja i neprepoznavanja ozbiljnih upozoravajućih znakova. Na ove tvrdnje javnog tužioca osvrnula se psihološkinja Bojana Šlajmer:
- Na osnovu svih podataka iz medija i rekapitulacije koju smo do sada čuli, nikome se ne sudi za ubistvo, što je jako teško svima nama. Kakva je to pravda kada izgubite deset ljudi? Sudi se za zanemarivanje i zlostavljanje i teško delo protiv opšte sigurnosti. Međutim, da li se mi kao društvo osećamo bezbedno? Danas govorimo o fragmentisanoj društvenoj zajednici koja je razdvojena na delove. Umesto da smo homogeni, postajemo heterogeni i treba da podignemo nivo svesti kako bismo govorili o pravnim aktima. Mene zanima samo jedno, a to je lex specialis, odnosno poseban zakon koji može biti dopuna postojećem zakonu i koji bi obezbedio da svako bude odgovoran za delo koje je učinio.
Marko Anđelković Slijepčević nadovezao se na mogućnosti donošenja leks specijalisa u ovom slučaju i šta bi on mogao da promeni i podrazumeva:
- To je nemoguće doneti iz procesnih i materijalnopravnih razloga. Ja sam svakako za to da svako treba da odgovara za svoje postupke, bez izuzetka. Nema povlašćenih, ali ne možemo da gledamo suviše simplifikovano. Pravna nauka je malo kompleksnija
Satisfakcija roditelja žrtava i značaj presude
Nedeljković je prokomentarisala da li je roditeljima koji su izgubili decu satisfakcija to što će roditelji dobiti maksimalnu kaznu, odnosno da li im to može biti neka pravna uteha:
- Moram da napomenem da se prilikom izlaganja majki koje su od 3. maja, nažalost, ostale bez svoje dece moglo primetiti da su one poprilično osvešćene. Kroz tu kaznu niko od njih neće povratiti svoju decu, ali bi itekako želele da ta kazna bude maksimalna, kako se nekome drugome to isto ne bi desilo sutradan i kako bi apsolutno na svaki način bila stavljena tačka na jedno ovakvo zapostavljanje i zanemarivanje deteta, jer je uzrok ovakvog ponašanja upravo to. Više puta je podvučeno tokom iznošenja završnih reči da je maloletnik koji je počinio ovo monstruozno krivično delo, a cilj je da se društvo osvesti i da se donese kazna kojom bi se garantovalo da se ovakva krivična dela neće ponavljati i da će roditelji više razgovarati sa svojom decom.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs