revolucija u najavi

Veštačka inteligencija napravila "univerzalnu vakcinu": Ovo bi moglo da spreči sledeću pandemiju

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Vakcina protiv herpes zostera, koja se preporučuje prvenstveno za sprečavanje pojave bolnog osipa poznatog kao „šindra“, mogla bi da ima i važan zaštitni efekat na srce Foto: Shutterstock
Sledeća faza podrazumeva veće kliničko ispitivanje na većem broju ljudi kako bi se dodatno proverila efikasnost i obim zaštite.

Naučnici sa University of Cambridge i biotehnološke kompanije DIOSynVax predstavili su novu generaciju vakcine protiv koronavirusa, čiji je ključni sastojak u potpunosti dizajniran uz pomoć veštačke inteligencije. Ova eksperimentalna vakcina uspešno je prošla prvu fazu ispitivanja na ljudima i pokazala potencijal da štiti ne samo od postojećih, već i od budućih koronavirusa koji još nisu prešli sa životinja na ljude.

Vakcina napravljena da štiti od čitave porodice virusa

Za razliku od klasičnih vakcina koje ciljaju jednu konkretnu varijantu virusa, nova vakcina je razvijena tako da prepoznaje zajedničke karakteristike cele grupe koronavirusa poznate kao Sarbecovirusi. U tu grupu spadaju virus koji izaziva COVID-19, virus SARS-a, ali i brojni srodni koronavirusi koji cirkulišu među slepim miševima i potencijalno mogu izazvati buduće pandemije.

Istraživači su koristili algoritme mašinskog učenja i ogromne baze genetskih podataka kako bi identifikovali delove virusa koji se najmanje menjaju tokom mutacija. Na osnovu toga stvoren je sintetički "super-antigen" koji može da podstakne širok imuni odgovor protiv više različitih virusa istovremeno.

Koristeći veštačku inteligenciju i podatke o hiljadama mutacija, naučnici rade na vakcini koja bi mogla da pruži zaštitu ne samo od postojećih, već i od budućih virusa Foto: Shutterstock

Prvo testiranje na ljudima prošlo bez ozbiljnih nuspojava

U kliničkom ispitivanju učestvovalo je 39 zdravih dobrovoljaca starosti između 18 i 50 godina. Prema rezultatima, vakcina je bila bezbedna i nije izazvala značajne neželjene efekte. Takođe je pokrenula imuni odgovor ne samo protiv SARS-CoV-2 i SARS-a, već i protiv srodnih koronavirusa poreklom od slepih miševa koji bi u budućnosti mogli da predstavljaju opasnost za ljude.

Zanimljivo je da je vakcina primenjena bez igle, pomoću mikrofluidnog sistema koji pod visokim pritiskom ubacuje vakcinu kroz kožu. Naučnici smatraju da bi takav način primene mogao da olakša masovne kampanje vakcinacije.

Kraj "jurnjave" za novim varijantama?

Vođa istraživanja, profesor Jonathan Heeney, izjavio je da nova tehnologija menja pristup razvoju vakcina.

- Pretvorili smo razvoj vakcina iz reaktivnog u pristup koji je spreman za budućnost. Naše vakcine mogu nastaviti da štite čak i kada virus evoluira u nove sojeve - rekao je Heeney.

Njegov tim veruje da bi isti princip mogao da se koristi i za razvoj univerzalnih vakcina protiv drugih opasnih virusa, uključujući ebolu i grip.

Naučnici su otkrili kako retka imunološka mutacija izaziva VITT, trombozu koja se ponekad javlja nakon adenovirusnih vakcina protiv COVID-19 Foto: Shutterstock

Slede veća ispitivanja

Iako su prvi rezultati veoma ohrabrujući, vakcina još nije spremna za široku upotrebu. Sledeća faza podrazumeva veće kliničko ispitivanje na većem broju ljudi kako bi se dodatno proverila efikasnost i obim zaštite.

Ako naredna testiranja potvrde dosadašnje rezultate, naučnici smatraju da bi ova tehnologija mogla da promeni način na koji se svet priprema za nove epidemije i pandemije, omogućavajući zaštitu čak i od virusa koji se još nisu pojavili među ljudima.