Marija je imala samo 19 godina kad joj je jedna scena zauvek uništila život: Zbog ovog filmskog klasika upala u kandže droge i nikad se nije oporavila od traume
Dodajte Kurir u vaš Google izborMarija Šnajder ostala je upamćena kao talentovana francuska glumica čiju je karijeru obeležila kontroverzna uloga u filmu "Poslednji tango u Parizu", nakon koje se godinama borila s traumama, zavisnošću i psihičkim problemima sve do smrti 2011. godine.
Marija Šnajder ostala je upamćena kao jedna od najlepših i najtalentovanijih evropskih glumica svoje generacije, a njen život su obeležili slava, kontroverze, zavisnost, psihički problemi i trauma od koje se nikada nije u potpunosti oporavila.
U galeriji pogledajte kadrove iz filma "Poslednji tango u Parizu":
Francuska glumica postala je svetski poznata sa samo 19 godina zahvaljujući filmu "Poslednji tango u Parizu", a upravo je uloga koja ju je lansirala među zvezde obeležila ostatak njenog života.
Marija Helen Šnajder rođena je 27. marta 1952. u Parizu kao vanbračna ćerka poznatog francuskog glumca Danijela Želena i modela Marije Kristine Šnajder. Odrastala je bez prisutnosti oca, a detinjstvo joj nije bilo lako. Kasnije je govorila da se osećala odbačeno i usamljeno, a već kao tinejdžerka napustila je porodični dom i preselila se u Pariz, gde je počela da traži svoje mesto u svetu umetnosti.
Gluma ju je privlačila od malih nogu, a prve manje uloge dobila je krajem šezdesetih godina. Prelomni trenutak dogodio se 1972, kada ju je italijanski redatelj Bernardo Bertoluči odabrao za glavnu žensku ulogu u filmu "Poslednji tango u Parizu" uz tada već legendarnog Marlona Branda. Film je postao globalna senzacija i jedan od najkontroverznijih naslova u istoriji kinematografije.
Iza filmskog uspeha krila se priča koja će decenijama kasnije izazvati rasprave o granicama glumačkog rada i zaštiti glumaca na setu. Šnajder je godinama tvrdila da nije bila unapred upoznata s detaljima ozloglašene scene seksualnog nasilja u kojoj Brando koristi maslac kao rekvizit.
Prema njenim rečima, Bertoluči i Brando su o toj improvizaciji razgovarali bez njenog znanja kako bi dobili autentičnu reakciju pred kamerom. Kasnije je izjavila da se osećala poniženo i izdano, te da je tokom snimanja plakala stvarnim suzama. Bertoluči je godinama posle priznao da Šnajder nije bila upoznata s detaljima scene pre snimanja.
Iako je film od nje stvorio svetsku zvezdu, Marija je posle govorila da joj je upravo taj projekat uništio deo života i karijere. Mediji su počeli da je posmatraju kao seks-simbol, a ne kao ozbiljnu glumicu. Usledili su problemi s alkoholom i drogom, a tokom sedamdesetih i osamdesetih više puta je završavala na lečenju od zavisnosti. Borila se i s depresijom i drugim psihičkim poteškoćama koje su dodatno otežavale njen profesionalni i privatni život.
"Bila sam mlada, nevina, nisam shvatala šta činim. Danas bih to odbila. Sva ta halabuka koja se digla oko mene zavela me je na pogrešan put", rekla je jednom prilikom.
Uprkos svemu, nastavila je da gradi karijeru. Kritičari posebno ističu njenu ulogu u filmu "The Passenger" Mikelanđela Antonionija iz 1975, u kom je glumila uz Džeka Nikolsona. Tokom karijere pojavila se u desetinama evropskih i američkih filmova i surađivala s nekim od najvećih reditelja svog vremena.
Marija je otvoreno govorila i o svojoj seksualnosti i bila jedna od retkih javnih osoba tog vremena koja se nije bojala da priča o biseksualnosti. Poslednje godine života provela je uglavnom daleko od holivudskih reflektora, posvećena aktivizmu za prava žena i boljim uslovima rada glumica u filmskoj industriji.
Tokom života suočila se i s teškim krizama. Strani mediji godinama su pisali o njenim psihičkim problemima i periodima duboke depresije, a navodi se i da je u jednom trenutku pokušala da oduzme sebi život. Ipak, uspela je da se vrati glumi i nastavi da radi sve do poslednjih godina života.
Preminula je 3. februara 2011. u Parizu nakon duge borbe s karcinomom.Imala je 58 godina. Danas je se mnogi sećaju ne samo kao talentovane glumice nego i kao žene čija je priča otvorila važna pitanja o moći, manipulaciji i zaštiti glumaca na filmskim setovima.
Više od decenije nakon smrti njeno ime i dalje se spominje kada se govori o jednoj od najmračnijih kontroverzi u istoriji svetske kinematografije.
(Kurir.rs/ Dnevnik.hr)
Video: Droga za silovanje iz godine u godinu sve veća opasnost