Jezivi zločini

"Koljite sve Srbe, a najpre moju sestru, pa dođite da vas ispovedim!" Ko je ustaški fratar koji je u mantiji držao krst i pozivao na krvavi pir!

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock
Za fra Srećka Perića, bosanskog franjevca, malo se zna, a on se u brojnim istorijskim radovima i svedočenjima dovodi u vezu sa progonom i jezivim stradanjem srpskog stanovništva u livanjskom kraju tokom leta 1941. godine.

Više od osam decenija prošlo je od završetka Drugog svetskog rata i zločina počinjenih nad Srbima, Jevrejima i Romima na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske (NDH), ali neka imena i danas izazivaju jezu.

Među njima je i ime fra Srećka Perića, bosanskog franjevca koji se u brojnim istorijskim radovima i svedočenjima dovodi u vezu sa progonom i stradanjem srpskog stanovništva u livanjskom kraju tokom leta 1941. godine.

Posebno je ostao upamćen po rečenici koja mu se decenijama pripisuje i koju prenose brojni autori koji su istraživali zločine u NDH:

"Braćo Hrvati, koljite sve Srbe, a najprije moju sestru koja je udata za Srbina, a onda dođite da vas ispovedim da dobijete oprost grehova."

Ovaj citat navodi se u više publikacija i svedočenja o stradanju Srba u livanjskom kraju, iako ne postoji sačuvan stenogram same propovedi.

Pre Drugog svetskog rata, fra Srećko Perić službovao je kao rimokatolički župnik u Nišu, gde je radio i kao veroučitelj. Prema dostupnim podacima, u Srbiji je učestvovao i u osnivanju dve rimokatoličke župe.

Nakon aprilskog sloma Kraljevine Jugoslavije 1941. godine i uspostavljanja NDH, odlazi u Livno, gde se njegovo ime, prema brojnim istorijskim izvorima, vezuje za događaje koji su usledili tokom leta iste godine.

Zločini koji su ostavili neizbrisiv trag

Ante Pavelić Foto: Screenshot

Istoričari navode da su u livanjskom kraju tokom 1941. godine počinjeni masovni zločini nad srpskim civilima. Broj stradalih razlikuje se u zavisnosti od izvora, ali se procenjuje da je ubijeno više hiljada muškaraca, žena i dece.

U istorijskoj literaturi fra Srećko Perić pominje se kao jedan od ljudi koji su podsticali ili podržavali progon Srba, dok ga pojedini autori dovode i u vezu sa organizovanjem pojedinih akcija protiv srpskog stanovništva.

Među mestima koja se najčešće pominju nalaze se Golinjevo, Čelebić, Čaprazlije, Gornji i Donji Rupljani, kao i brojne kraške jame u koje su, prema svedočenjima preživelih i istorijskim istraživanjima, bacani civili.

Šta piše u "Magnum Crimen"

Jedan od najpoznatijih istraživača odnosa dela rimokatoličkog sveštenstva prema ustaškom režimu bio je hrvatski istoričar i akademik Viktor Novak.

U svojoj obimnoj studiji "Magnum Crimen", Novak prenosi brojna svedočenja o zločinima počinjenim u livanjskom kraju. U knjizi se navode potresni opisi ubistava, mučenja i drugih brutalnosti nad srpskim civilima, uključujući žene i decu.

Njegovo delo decenijama predstavlja jednu od najčešće citiranih knjiga kada se govori o ulozi pojedinih pripadnika katoličkog sveštenstva tokom Drugog svetskog rata.

Umro mirno u Južnoj Americi

Suđenje u Nirnbergu Foto: Printscreen YouTube

Dok su kosti hiljada nevinih Srba trulile po hercegovačkim jamama bezdanicama, njihov dželat je, kako se navodi, uspeo da pobegne. Poput mnogih ustaških zlikovaca, i fra Srećko Perić je nakon sloma NDH, zahvaljujući takozvanim "pacovskim kanalima", uspeo da se dokopa Južne Amerike.

Zemaljska pravda ga, nažalost, nikada nije stigla. Umesto na doživotnoj robiji ili stratištu, ovaj ustaški zlikovac umro je prirodnom smrću 1978. godine u Karakasu, u Venecueli.

Da ironija bude još veća, Perić je, prema nekim navodima, u egzilu u Južnoj Americi do poslednjeg dana svog života nesmetano radio kao - župnik. Dočekao je duboku starost držeći mise i propovedi, dok su njegova nedela ostala nekažnjena pred ljudskim zakonom.