Srbin napravio revoluciju na internetu! Dejan stvorio pretraživač na našoj ćirilici - evo šta sve može Durbin
Dodajte Kurir u vaš Google izborSrbija je dobila svoj prvi ćirilični pretraživač - internet stranicu Durbin.rs, koji funkcioniše kao "mini srpski Gugl", omogućavajući ravnopravnu pretragu na oba pisma i vraćajući ćirilici status koji zaslužuje na mreži.
Na Durbinu su popisani svi sajtovi na internet domenima Republike Srbije (rs i srb domeni), bez obzira na pismo koje koriste (ćirilicu ili latinicu). Na ovoj stranici trenutno je popisano više od 165.000 sajtova s preko 1.300.000 stranica.
- Durbin je osmišljen tako da podstiče upotrebu ćirilice na internetu. Pretraga se može vršiti ravnopravno na oba pisma (ćirilicom se mogu pretraživati latinički sajtovi i obrnuto), rezultati pretrage ne zavise od pisma kojim se pretražuje, već samo od vrednosti sadržaja sajta i njegove relevantnosti za pretragu, Durbin ravnopravno tretira sve sajtove bez obzira na pismo. Rezultati pretrage se prikazuju na ćirilici, osnovna forma za pretragu, kao i ostale stranice Durbina napisane su na ćirilici - naveo je za Kurir diplomirani inženjer elektrotehnike Dejan Ilić, tvorac pretraživača Durbin.
Pomenutim tehničkim rešenjima, dodaje Ilić, ćirilici se vraća status "građanina prvog reda" na internetu i značaj ćirilice se izjednačava s latinicom, što trenutno nije slučaj jer na srpskom internetu preovladava latinički sadržaj (samo 10 odsto sajtova većinski koristi ćirilicu, izvor Durbin).
"Jedan glas - jedno slovo"
- Uprkos uvreženom mišljenju, ćirilica je zapravo podesnije pismo za internet pretragu od latinice, i to iz nekoliko razloga. Ćirilica je jednoznačna, u ćirilici se ne koriste dvoznaci za neka slova kao u latinici, poput lj, nj, dž. Ćirilica se ne može "ošišati". Ne postoji ošišana ili ćelava ćirilica, za razliku od ošišane latinice (c, dj, s, z umesto č, ć, đ, š, ž). Korišćenjem ćelave latinice unosi se nepotreban šum i smanjuje tačnost pretrage. Ćirilica je preciznija, in-jekcija nije injekcija, što se kod latinice ne može razlučiti kad se napiše: injekcija. Ovo je samo jedan od primera kojih ima preko 500 - ističe Ilić i dodaje:
- Osmislivši ćirilicu po fonetskom principu "jedan glas - jedno slovo", Vuk Stefanović Karadžić je i ne znajući umnogome pomogao da ćirilica bude moderno pismo, podesno za internet pretragu. Može se zaključiti da Vuk Stefanović Karadžić nije bio samo veliki jezički reformator već i odličan "jezički inženjer".
Ćirilica je, navodi Ilić, jedna od najvećih tekovina srpske kulture i pismenosti, stvorena tako da savršeno odgovara našem jeziku.
Iako je nastala radom pojedinaca, danas je deo kolektivnog identiteta i svi imamo odgovornost da je očuvamo.
- Glavne ideje vodilje iza pretraživača Durbin usmerene su na očuvanje tradicije, ali i digitalnu ravnopravnost. Prvi cilj je vraćanje ćirilice u poziciju "građanina prvog reda" na internetu i podsticanje njene svakodnevne upotrebe u digitalnom svetu. Pored toga, ovaj pretraživač želi da pruži vetar u leđa malim ćiriličkim sajtovima koji na Guglu uglavnom nemaju veliku vidljivost jer ih guše krupniji portali. Durbin oba pisma tretira jednako, pa će kvalitetan i koristan sadržaj manjih sajtova lakše izbiti u prvi plan. Na kraju, dugoročni cilj projekta je i srpska digitalna suverenost, to jest smanjenje zavisnosti od stranih algoritama, čime se osigurava da rezultati pretrage zavise isključivo od kvaliteta teksta, a ne od nečijih ideoloških ili političkih filtera - kaže Ilić.
Kompletno domaći proizvod
Ilić navodi da Durbin odlično razume srpski jezik i da je podešen za srpsku gramatiku:
- Pretraga je otporna na varijacije u rečima zbog razlike u padežima i ostalima oblicima (deklinacija imenica, prideva, konjugacija glagola i sl.). Durbin ne prati korisnike niti beleži istoriju pretraživanja po korisniku, čime ih štiti od nasrtljivih i "personalizovanih" reklama. Pretraživač Durbin je kompletno domaći proizvod. Mi nismo Gugl i ne možemo da se takmičimo s njim, ali želimo da pružimo adekvatnu zamenu za domaći digitalni prostor, na kojem je naše autohtono pismo nedovoljno zastupljeno.