Živimo u vremenu u kojem se ne zna šta nosi dan, a šta noć. Čitav svet je u previranju i transformaciji i treba biti veoma strateški talentovan da bi se prozrelo kuda ovaj naš pulsirajući svet smera, i tek treba biti dalekovid da bi se prozrelo optimalno mesto naše mile Srbijice u međunarodnom poretku 21. veka. Od političara se ne može očekivati da se oni bave ovim komplikovanim dugoročnim projekcijama, jer oni na dnevnom nivou rešavaju prozaičnije operativne probleme - od toga da li ćemo imati pristupačne energente pa sve do toga kako da poslovično neefikasna javna preduzeća obezbede građanima javne usluge na nivou civilizacijskih standarda 21. veka, što je trenutno izazov u svim državama i društvima usled globalne svetske oskudice.
Stoga pametna društva i najozbiljnije države delegiraju ove poslove dugoročnih projekcija takozvanim trustovima mozgova, tj. tink tenkovima, koji treba da povežu nauku, državu, privredu i diplomatiju. One države koje imaju ovakve trustove mozgova su u našem vremenu ubrzanja istorije nesumnjivo u prednosti nad onim državama koje improvizuju dugoročna strateška pitanja i rešavaju ih od danas do sutra. Ne treba pominjati koliko je ovakvih trustova mozgova u Kini ili Americi, jer su one u ovome globalni šampioni, ali zanimljivo je da su srednje i male sile takođe počele da ozbiljno shvataju pitanje podrške ovakvim trustovima mozgova, pa tako u Turskoj deluje tink tenk SETA, koja državi isporučuje procene i prognoze dugoročnih trendova, a nije drugačije ni u Izraelu, Pakistanu, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nemačkoj, a čak i omalena, ali pametna Slovačka ima godišnji Globsec Forum, na kome se skuplja čitava tušta i tma svetske inteligencije. Nismo ni mi u Srbiji bez aduta u ovome pogledu, pa je tako Savez ekonomista Srbije nedavno organizovao međunarodnu konferenciju u Beogradu koju je pohodilo nekoliko svetskih nobelovaca, a CIRSD, tink tenk koji predvodi bivši ministar spoljnih poslova Srbije, takođe je nedavno uspeo da dovede u Srbiju značajna svetska imena koja istražuju širu globalnu sliku. Konačno, Forum za strateške studije, koji predvodi potpisnik ovih redova, upravo će na dan izlaska ove kolumne organizovati u Beogradu međunarodnu konferenciju Strateški tokovi 2026, koja će biti posvećena ulozi malih i srednjih država u fragmentiranom svetu u kojem živimo, a na kojoj će opet govoriti značajna svetska i domaća imena. Sve to pokazuje da nismo mi Srbi gluplji od drugih naroda, iako je pošteno priznati da smo neorganizovaniji i da naši trustovi mozgova počivaju više na entuzijazmu pojedinaca nego na dugoročnom državnom planiranju. Naša država ne koristi u potpunosti istraživačke kapacitete kojima raspolaže i kad je reč o naučnim institutima koje finansira, a koji su čak i u vreme socijalističke Jugoslavije bili umreženi s takozvanim javnim politikama, da bi, pošto se sistem realnog socijalizma slomio, naše istraživačke organizacije počele da soliraju svaka u sopstvenoj potrazi za projektima, pa se tako neke trenutno bave veoma egzotičnim temama koje nemaju baš mnogo dodirnih tačaka s misijom dugoročnog planiranja pozicije države i društva u svetu oko nas.
A da li ćemo u tom svetu pronaći svoje mesto, zavisi i od toga koliko ćemo biti sposobni da ojačamo i umrežimo trustove mozgova i istraživačke organizacije kojima raspolažemo, sprovedemo u njima pozitivnu kadrovsku selekciju i stavimo ih u funkciju opštih, a ne parcijalnih, društvenih interesa.