5 NAJVEĆIH MISTERIJA BEOGRADA KOJE NI DANAS NISU RAZJAŠNJENE: Tajni hodnici, ukleto zdanje, nestali rimski grad i blago za kojim se traga vekovima
Dodajte Kurir u vaš Google izborIspod poznatih ulica i trgova srpske prestonice kriju se legende o nestalim ljudima, neobjašnjivim tunelima i događajima koji decenijama intrigiraju istoričare i građane.
1. Gde završavaju tajni hodnici ispod Kalemegdana?
Jedno od pitanja koje decenijama intrigira Beograđane jeste gde zapravo završavaju podzemni hodnici ispod Kalemegdana. Iako su brojni tuneli i kazamati poznati i delimično istraženi, veruje se da značajan deo podzemne mreže i dalje nije otkriven.
Najrasprostranjenija legenda kaže da pojedini hodnici vode ispod ušća Save u Dunav, pa čak i do Zemuna. Prema toj priči, tuneli su služili kao tajni pravci za povlačenje vojske i bezbedan izlazak iz tvrđave u slučaju opsade. Međutim, za takve tvrdnje nikada nisu pronađeni pouzdani dokazi.
Druga teorija govori da se pojedini prolazi pružaju ka centru grada, odnosno prema Kosančićevom vencu i današnjoj Knez Mihailovoj ulici. Zbog brojnih dogradnji, rušenja i prepravki tokom vekova, smatra se da su mnogi ulazi zatrpani ili zazidani, pa njihov tačan pravac danas nije moguće utvrditi.
Među ljubiteljima misterija posebno je popularna priča o takozvanim "zazidanim vratima". Veruje se da se iza pojedinih zazidanih prolaza kriju neistražene prostorije, stara skladišta oružja ili tuneli koji nikada nisu otvoreni nakon završetka ratova. Upravo zbog toga svako novo arheološko istraživanje Kalemegdana ponovo budi nadu da bi neka od najvećih tajni beogradskog podzemlja jednog dana mogla biti otkrivena.
2. Nestanak rimskog naselja
Nakon propasti Rimskog carstva i čestih upada varvarskih naroda, antički Singidunum postepeno je nestao. Njegove građevine su vekovima rušene,a kamen je korišćen za izgradnju novih utvrđenja i kuća.
Ipak, arheolozi veruju da se ispod današnjeg centra Beograda i dalje nalaze čitave ulice, hramovi, terme i javne građevine antičkog Singidunuma, koje još nisu istražene. Zbog guste savremene izgradnje, veliki deo rimskog grada ostaje nedostupan arheološkim iskopavanjima.
Među ljubiteljima istorije postoje i zanimljive pretpostavke da se ispod Beogradske tvrđave i okolnih ulica prostire mreža neotkrivenih rimskih podzemnih prolaza i prostorija. Iako za to nema čvrstih dokaza, svako novo arheološko otkriće pokazuje da Singidunum i dalje krije brojne tajne ispod savremenog Beograda.
3. Tajna Rimskog bunara na Kalemegdanu
Rimski bunar važi za jedno od najmisterioznijih mesta u prestonici. Iako se zove rimski, izgradili su ga Austrijanci u 18. veku.
Tokom godina, oko bunara su ispričane brojne legende. Priča se da je bio mesto na kom su pojedini ljudi izvršili samoubistvo, ali i da su u njemu nestajali oni koji su se usudili da siđu u njegovu dubinu. Jedna od najpoznatijih legendi kaže da bunar uopšte nema dno,i ako je njegova dubina odavno izmerena, već da je povezan sa podzemnim svetom i tajnim prolazima ispod Beograda.
Iako su ova verovanja samo deo gradskog folklora, misteriozna atmosfera i danas podstiče maštu posetilaca, pa Rimski bunar mnogi smatraju jednim od najukletijih mesta na Kalemegdanu.
4. Blago koje nije niko pronašao
Tokom vekova, dok su se oko Beograda smenjivale vojske, carevi i osvajači, nastala je jedna od najpoznatijih legendi - da je ogromno blago sakriveno duboko ispod Kalemegdana. Prema narodnim pričama, vojnici su u povlačenju zakopavali sanduke pune zlatnika, dragulja i skupocenog oružja kako ne bi pali u ruke neprijatelju. Neki veruju da se među njima nalazi i deo blaga koje su iza sebe ostavili Turci prilikom napuštanja Beograda, dok drugi pominju tajne riznice austrijskih vojskovođa.
Legenda kaže da su pojedini prolazi i zazidani hodnici namerno napravljeni kako bi zauvek sakrili mesto na kojem se nalazi bogatstvo. Iako su decenijama pojedinci pokušavali da pronađu skriveno blago, nijedna potraga nije donela konačan dokaz. Uprkos tome, priče o neotkrivenom bogatstvu ispod tvrđave i danas podgrevaju maštu lovaca na blago i ljubitelja beogradskih misterija.
5. Duhovi Starog grada
Jedna od najpoznatijih urbanih legendi Beograda vezana je za stare zgrade i palate za koje se priča da u njima i danas "žive" duhovi prošlosti. Među njima se često pominje Kapetan Mišino zdanje, gde su zaposleni i studenti godinama prepričavali priče o neobičnim koracima, škripi vrata i senkama koje se pojavljuju u praznim hodnicima. Slične legende prate i Konak kneginje Ljubice, za koji pojedini veruju da se noću mogu čuti neobjašnjivi zvuci, kao i Beli dvor, oko kojeg su se decenijama širile priče o misterioznim pojavama i sablasnim siluetama.
Iako za ove priče ne postoje naučni dokazi, one su postale deo beogradskog urbanog folklora. Grad koji je kroz istoriju više od četrdeset puta razaran i ponovo obnavljan sa sobom nosi bezbroj legendi, pa mnogi veruju da upravo stare građevine čuvaju uspomene na burnu prošlost i tajne koje još nisu objašnjene.
Kurir.rs