"Moji ljudi dižu ruke i viču Za dom spremni, a masovno su ubijali pod njim": Proslavljeni reditelj ogorčen dešavanjima u Hrvatskoj
Dodajte Kurir u vaš Google izborProslavljen jugoslovenskih reditelj Lordan Zafranović govorio je o novom, dugonajavljivanom filmu "Zlatni rez 42: Dejca Kozare" te se dodatako na sramotnu upotrebu pokliča "Za dom spremni".
Zafranović je u emisiji "Dok anđeli spavaju" otvoreno poručio da bi svim srcem voleo da se ovo ostvarenje prikaže u Hrvatskoj.
"Pa ja bih volio da se taj, taj film prikaže u Hrvatskoj jednom. U nekom smislu sam ja i napravio to za tu publiku. S obzirom na ovo masovno dizanje ruku u znak ustaškog pozdrava "Za dom spremni". Mislim, to je van pameti da se pozdravlja sa znakom pod kojim je ubijeno toliko masa ljudi i to na načine koji su zverski, koji su neopisivi, je l'? Prosto ne mogu da verujem da se diže uz taj pozdrav i to dižu moji ljudi, je l'? I to masovno. To znači da je rađeno na toj mržnji, da je jednostavno neko, kako bih rekao, zamagljuje istine i uči da se još više mržnja pojača - naveo je Zafranović.
Reditelj u Hrvatskoj gotovo zabranjen
"Ja već 30 i nešto godina ne postojim u Hrvatskoj. Devedesetih godina kada je bio rat nisam mogao dobiti ni jedan svoj film za određene projekcije retrospektive na svetskim festivalima. Ja sam jednostavno bio čovek bez biografije. U poslednje vreme me ignorišu. Evo, već deset godina sam kao kandidat za najveću umetničku nagradu. Ja sam jedan od retkih koji je bio na svim svetskim festivalima, pa i u Kanu, u Veneciji. Svugde su igrali film u konkurenciji. Sad dobijaju neki ljudi za koje nikad ja nisam čuo, pored mene živog. To znači da jednostavno je, napravljena rampa i nema ulaska. U nekoliko navrata sam želeo da radim u Hrvatskoj. U nekoliko sam navrata slao izvanredne scenarije na fond. Međutim, tu nije bilo šanse. Nije bilo šanse da mi daju pare za film", govorio je nedavno u emisiji "Oko".
Lordan je govorio tada i neke detalje o ovom ostvarenju na koje publika dugo čeka:
"Dokumentarni film sam napravio odmah o Jasenovcu, Krv i pepeo Jasenovca, i to je na neki način bila osnova koja, za ovaj film koji strašno dugo traje, a on je počeo sa Arsenom Diklićem negde osamdesetih, krajem osamdesetih godina. Mi smo ga već dosta dobro pripremili. Međutim, došao je ovaj nesrećni rat zadnji i to je sve stalo", dodao je reditelj.
(Kurir.rs/Mondo)