Društvo

LETNJI ODMOR U SRBIJI: Pet planina na kojima ćete zaboraviti na gradske vrućine

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Predrag Vučković

Ko kaže da je leto rezervisano samo za more? Sve više putnika otkriva da je pravi luksuz upravo ono što planine nude – jutra kada vam je potrebna lagana dukserica, vazduh koji miriše na borove šume, tišina koju prekida samo cvrkut ptica i pogled koji se pruža kilometrima daleko. Umesto gužvi na plažama i vrelog asfalta, Turistička organizacija Srbije vam opredlaže nešto sasvim drugačije – odmor koji puni baterije.

Osim što su nekoliko stepeni hladnije od gradova, planine su idealne za aktivan odmor. Pešačke i biciklističke staze, vidikovci, jezera, vodopadi, avantura parkovi i domaća kuhinja čine ih savršenim izborom za porodice, parove, ali i sve one koji žele da makar na nekoliko dana uspore tempo života I dišu punim plućima.

Zlatibor – planina koja nikada ne izlazi iz mode

Nije slučajno što Zlatibor iz godine u godinu obara rekorde po broju turista. Spoj uređene turističke infrastrukture i netaknute prirode retko gde je tako uspešan. Šetnja do spomenika na Šumatnom brdu, izlet do Stopića pećine ili Gostiljskog vodopada, obilazak Sirogojna i vožnja Gold gondolom – najdužom panoramskom gondolom na svetu – samo su deo razloga zbog kojih se posetioci vraćaju iznova.

Malo ko zna da je upravo zlatiborska ruža vetrova decenijama privlačila lekare koji su preporučivali boravak na ovoj planini zbog blagotvornog uticaja vazduha na disajne organe. Danas je Zlatibor podjednako privlačan ljubiteljima wellness odmora, gurmanima i avanturistima.

Kopaonik – mnogo više od zimskog centra

Kada se sneg otopi, Kopaonik postaje ogromno igralište na otvorenom. Više od 200 sunčanih dana godišnje donelo mu je nadimak “Planina sunca”, a leti ga osvajaju planinari, biciklisti i zaljubljenici u prirodu.

U Nacionalnom parku Kopaonik raste više od 1.500 biljnih vrsta, među kojima su mnoge endemske i zaštićene. Sa vrha Pančićevog vrha, najvišeg u Srbiji (2.017 metara), pogled se pruža na kilometre planinskih venaca, a vožnja žičarom usred leta pruža potpuno drugačiji doživljaj od zimskog.

Tara – carstvo šuma i vidikovaca

Ako postoji mesto na kojem priroda još uvek vodi glavnu reč, onda je to Tara. Oko 80 odsto njene površine prekriveno je šumom, zbog čega je često nazivaju plućima Srbije.

Ovde raste Pančićeva omorika – reliktna vrsta četinara stara milionima godina, koja je preživela ledeno doba i danas prirodno raste gotovo isključivo na Tari. Vidikovci Banjska stena, Osluša i Crnjeskovo pružaju prizore koje je teško zaboraviti, dok je obližnje jezero Perućac idealno za vožnju čamcem, kajakom ili jednostavno uživanje na obali.

Za ljubitelje divljeg sveta zanimljiv je podatak da je Tara jedno od retkih staništa mrkog medveda u Srbiji.

Divčibare – planinski vikend koji lako preraste u tradiciju

Na manje od dva sata vožnje od Beograda nalazi se jedna od najpristupačnijih planina u zemlji. Divčibare su poznate po blagoj klimi i vazdušnim strujanjima koja doprinose izuzetnom kvalitetu vazduha, zbog čega ih mnogi biraju za porodični odmor.

Brojne pešačke staze vode do vidikovaca poput Crnog vrha i Velike Pleći, odakle se pruža pogled na zelene talase Maljena. Upravo zbog pitomog reljefa, Divčibare su odličan izbor i za one koji nisu iskusni planinari, ali žele da provedu dan u prirodi.

Golija – skriveni dragulj Srbije

Za razliku od razvikanih turističkih centara, Golija osvaja tišinom. Ova planina deo je UNESCO rezervata biosfere “Golija–Studenica”, a njene livade leti izgledaju kao prirodni tepih prošaran stotinama vrsta lekovitog bilja i poljskog cveća.

Ovde nema velikih gužvi ni buke. Umesto toga, očekuju vas beskrajne šume, izvori hladne vode, domaćinstva u kojima se još uvek služe tradicionalni specijaliteti i osećaj da vreme prolazi sporije. Upravo zato Goliju mnogi nazivaju poslednjom pravom oazom mira u Srbiji.