DAN KADA JE ROĐENO NAJVEĆE ZLO! Pre tačno 101 godinu objavljen "Majn kampf": Kako je Hitler skovao formulu za ispiranje mozgova i zaveo milione ljudi
Dodajte Kurir u vaš Google izborKnjiga Anolfa Hitlera "Majn kampf" ("Moja borba") objavljena je na današnji dan 1925. godine.
Veći deo knjige napisan je tokom Hitlerovog boravka u zatvoru 1923. i 1924. godine.
Diktirao je tekst Rudolfu Hesu, svom ćelijskom saputniku u zatvoru. U knjizi je objasnio svoju nacističku filozofiju i rasističku ideologiju, usmerenu prvenstveno protiv Jevreja. Knjiga je po objavljivanju postigla veliki komercijalni uspeh i donela Hitleru popularnost i unutar i van Nemačke.
Skoro polovina knjige posvećena je jevrejskom pitanju.
"Majn kampf" je podeljen na dva dela.
U prvom delu Hitler navodi da su Jevreji uvek bili odgovorni za ekonomske i društvene krize u svetu, od kojih bi na kraju profitirali.
Kaže da su fizički ružni i često veoma škrti, i da se, po njegovom mišljenju, ne uklapaju u pristojno nemačko društvo. U "Majn kampfu", Hitler piše da bi bilo najbolje da ih Nemačka potpuno eliminiše, a ako se to ne dogodi, zemlju će zahvatiti groznica komunizma.
Pored Jevreja, "Majn kampf" mnogo govori i o komunizmu. Prema Hitleru, komunizam je bio najveće zlo koje je moglo da zadesi nemački narod, a bio je usko povezan sa Jevrejima. Ono što je najviše mrzeo kod komunizma bio je njegov nenacionalni karakter. Hitler je verovao da će on dovesti do smrti jedinstvenosti nemačkog naroda.
Komunizam takođe vodi do nasilnih revolucija i nestabilnosti i izaziva društveni kolaps, izjavio je Hitler. Zato u drugom delu knjige predlaže kako da ga se reši.
Nova Nemačka Adolfa Hitlera
Drugi deo knjige je napisan nakon što je Hitler pušten iz zatvora. U njemu on prolazi kroz pitanja državne strukture i hijerarhije u savršenom nemačkom društvu koje bi izgradio. Verovao je da je veoma važno postići nacionalnu svest u društvu kako bi se ono ujedinilo. Takav osećaj nije mogao da se razvije kod Jevreja ili komunista, izjavio je.
U knjizi takođe objašnjava svoju antipatiju prema parlamentarnom sistemu i napominje da u takvom društvu napreduju oportunisti i korumpirani pojedinci koji nisu zaslužili da vode državu. Hitler je verovao da prava zemlja mora imati čvrstu ruku koja je autoritarna i centralizovana.
Dobar deo knjige posvećen je propagandi, za koju on veruje da mora biti jednostavna kako bi je svi mogli razumeti.
Komplikovane poruke izvučene iz filozofskih diskusija dopreće samo do visokoobrazovanog stanovništva, verovao je Hitler, i navodio da propaganda mora biti direktna i jasna kako bi je svi mogli razumeti.
Takođe je verovao da propaganda mora da se poziva na emocije, a ne na razum. Ako država pronađe neprijatelja u Jevrejima ili komunistima, narod će se lakše mobilisati, znajući da se problemi mogu rešiti eliminacijom neprijatelja, naveo je. U knjizi se takođe navodi da je kontrola medija neizbežna kako bi se propaganda adekvatno sprovodila.
Takav sistem mora imati čvrstog i snažnog vođu u koga narod može da veruje, a on mora biti harizmatičan, emotivan i mora pokazati da brine i motiviše druge, naveo je. Oko njega treba izgraditi kult ličnosti kako bi društvo podsvesno razumelo njegov značaj, verovao je Hitler.
Knjiga je bila zabranjena u nekim zemljama do 2016. godine.
Hitler je sproveo većinu ideja iz "Majn kampfa" nakon što je preuzeo dužnost kancelara 1933. godine. Nemačka je osvojila novi prostor na Istoku, gde je trebalo da promeni sliku društva: komunisti i Jevreji su eliminisani iz javnog života i poslati u radne logore.
Oni koji su mogli da rade, radili su u korist arijevske rase, a slabiji su osuđivani na smrt jer nisu mogli da služe društvu. Na njihovo mesto su naseljeni, kako je Hitler stalno govorio, pripadnici superiorne rase - arijevski Nemci "koji će doneti prosperitet novom prostoru".
Najveći obožavalac "Majn kampfa" verovatno je bio Hajnrih Himler, Hitlerov ministar unutrašnjih poslova i šef Gestapoa, koji je tokom 30-ih godina otvorio razne rasne klinike gde su ljudi išli da dokažu svoje čisto nemačko poreklo.
Nakon što su autorska prava legalno istekla 2016. godine, knjiga je ponovo objavljena širom sveta, uglavnom kako bi se podigla svest o okrutnosti nacističkog režima. U Nemačkoj i Austriji knjiga je bila zabranjena do 2016. godine, nakon čega je objavljena sa opširnim komentarima i predgovorima.
(Kurir.rs/Indeks)