Najgore je u Serebrjanskoj šumi

OVO SVET JOŠ NIJE VIDEO! Jeziva pojava u ukrajinskim šumama, scena kao u filmovima strave i užasa! Na pomolu katastrofa? (FOTO)

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Francisco Richart/SOPA Images / Shutterstock Editorial / Profimedia
Najviše je pogođena Serebrjanska šuma, koja je bila jedno od najvrednijih šumskih područja istočne Ukrajine, poznato kao "pluća Donbasa"

Rat u Ukrajini odavno je postao "rat dronova", a nova tehnologija upravljanja bespilotnim letelicama putem optičkih vlakana stvorila je do sada neviđen ekološki problem. Hiljade kilometara tankih kablova ostaju razvučeni po šumama, poljima i naseljima duž linije fronta, gde predstavljaju smrtonosnu zamku za životinje i potencijalni izvor dugotrajnog zagađenja.

Najdrastičniji primer je Serebrjanska šuma na granici Luganske i Donjecke oblasti, nekada poznata kao "pluća Donbasa", a danas spaljena i prekrivena srebrnastim nitima optičkih vlakana koje podsećaju na ogromnu paukovu mrežu.

Niti optičkih vlakana podsećaju na paukovu mrežu Foto: Not supplied / WillWest News / Profimedia

Dronovi promenili tok rata

Za razliku od radio-upravljanih letelica, dronovi povezani optičkim kablom gotovo su imuni na elektronsko ometanje, pa mogu bez prekida da prenose sliku i primaju komande. Zbog toga su postali jedno od najefikasnijih oružja na ratištu.

Masovnu upotrebu ovih dronova Rusijaje započela krajem 2024. godine, dok je i Ukrajina u međuvremenu značajno povećala proizvodnju, pa stručnjaci procenjuju da su obe strane dostigle gotovo isti nivo njihove upotrebe.

Na ratištu se nakupilo između 4.000 i 13.000 tona optičkih vlakana Foto: Viacheslav Madiievskyi/UK / Sipa Press / Profimedia

Hiljade tona otpada na frontu

Ukrajinski istraživači procenjuju da se tokom 2024. i 2025. godine na ratištu nakupilo između 4.000 i 13.000 tona optičkih vlakana. Problem predstavlja činjenica da se kablovi sastoje od pleksiglasa i fluoropolimera poznatih kao PFAS, takozvanih "večnih hemikalija", koje se u prirodi razgrađuju stotinama, pa i hiljadama godina.

Stručnjaci upozoravaju da će se pod uticajem sunca, vetra i mraza vlakna postepeno pretvarati u mikroplastiku koja će dospeti u zemljište, vodu i lanac ishrane, od insekata i riba do ptica, životinja i ljudi.

Rat dronovima Foto: SOPA Images / Sipa USA / Profimedia

Opasnost za životinje i poljoprivredu

Providne niti već predstavljaju ozbiljnu opasnost za divlje životinje. Na frontu su zabeleženi slučajevi sova i jastrebova koji su ostali zarobljeni među kablovima, dok ekolozi upozoravaju da bi to moglo da poremeti migracije ptica i funkcionisanje čitavih ekosistema.

Dodatnu pretnju predstavljaju litijumske baterije iz uništenih dronova koje, zajedno sa metalima poput nikla, kobalta i mangana, zagađuju zemljište i mogu dugoročno da ugroze poljoprivredu.

Posledice koje će trajati decenijama

Stručnjaci smatraju da bi optička vlakna mogla relativno lako da budu uklonjena jedino ako se rat uskoro završi i kablovi budu prikupljeni pre nego što se raspadnu na sitne čestice. U suprotnom, njihovo uklanjanje biće gotovo nemoguće.

Na problem upozoravaju čak i pojedini ruski zvaničnici, koji smatraju da će optička vlakna otežati obnovu ratom pogođenih područja. Istovremeno, razvoj novih bespilotnih sistema na optičko upravljanje se nastavlja, pa stručnjaci strahuju da će ekološke posledice ovog rata biti vidljive još mnogo decenija nakon prestanka borbi.

(Kurir.rs/Meduza/Preneo: V.M.)