U bašti Muzeja afričke umetnosti u Beogradu predstavljene su tri skulpture nastale korišćenjem ambalaže Nestlé proizvoda, koje kroz savremeni umetnički izraz otvaraju pitanja potrošnje, upravljanja otpadom i očuvanja životne sredine.
Radovi mladih umetnika Marka Blanuše, Petra Božovića i Damjana Božovića deo su programa „Reci: SkulptUra“, realizovanog kao prateći segment izložbe „Otpad kao resurs“, čija je autorka Ivana Vojt.
Skulpture „Breme sveta na mojoj glavi“, „Plastično doba“ i „Bez glasa“ nastale su od ambalaže brendova C, Thomy i Garden Gourmet, koju su umetnici upotrebili kao materijal za stvaranje. Postavka je otvorena za posetioce do 15. septembra.
Kada ambalaža postane umetnička poruka
Umetnost često uspeva da važne ekološke teme približi publici jasnije od brojki, jer snažna vizuelna poruka privlači pažnju i podstiče na razmišljanje o svakodnevnim navikama.
Upravo zato skulpture nastale od ambalaže imaju posebnu snagu. Materijali koje svakodnevno viđamo u prodavnicama i domaćinstvima u ovim radovima dobili su novu ulogu, pokazujući da ambalaža može ponovo da se upotrebi, reciklira ili pretvori u nešto sasvim drugačije. Istovremeno, takav umetnički pristup podstiče posetioce da razmisle o tome šta se sa ambalažom događa nakon korišćenja proizvoda, koliko je važno pravilno razvrstavanje otpada i kako svakodnevne odluke mogu da doprinesu očuvanju životne sredine.
Zajednička ideja umetnika, muzeja i privrede
Program je realizovan uz podršku kompanije Nestlé Srbija, koja kroz različite projekte radi na unapređenju upravljanja otpadom i primeni principa cirkularne ekonomije.
„Kroz podršku mladim umetnicima i saradnju sa Muzejom afričke umetnosti želimo da pokažemo kako cirkularnost predstavlja društvenu temu koja zahteva dijalog, kreativnost i zajedničko delovanje“, istakla je Marjana Davidović, generalna direktorka kompanije Nestlé za Srbiju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.
Cirkularna ekonomija zasniva se na ideji da se materijali što duže koriste, ponovo upotrebljavaju ili recikliraju. Da bi takav sistem funkcionisao, neophodno je povezivanje proizvođača, institucija, kompanija koje se bave upravljanjem otpadom, kulturnih ustanova i građana.
Važnu ulogu u tom procesu ima i razvoj ambalaže koja se lakše reciklira, unapređenje infrastrukture za sakupljanje i preradu otpada, ali i edukacija potrošača. Krug se zatvara tek kada ambalaža bude pravilno razvrstana i vraćena u sistem.
Ekološke promene počinju na različitim mestima
Održivi modeli poslovanja najčešće se povezuju sa tehnologijom i proizvodnim procesima, ali program „Reci: SkulptUra“ pokazuje da značajan doprinos mogu da pruže i umetnost i kultura.
Umetnička dela složene ekološke teme približavaju široj publici na način koji posetioci mogu da vide, dožive i povežu sa sopstvenim životom. Dok izložba kroz umetnost otvara razgovor o otpadu i očuvanju resursa, isti principi primenjuju se i u poslovnoj praksi. Jedan od takvih primera je Nestlé fabrika u Surčinu, koja poseduje sertifikat o nultom odlaganju otpada na deponije, što znači da se otpad nastao u proizvodnji usmerava ka reciklaži, ponovnoj upotrebi ili korišćenju za proizvodnju energije.
Saradnja privrede, umetnika i kulturnih institucija pokazuje da poruka o očuvanju životne sredine može da bude predstavljena na jasan, kreativan i publici blizak način. Ambalaža je u ovom slučaju dobila novu funkciju i postala povod za razmišljanje o tome kako koristimo resurse i kakvu ulogu svakodnevne navike imaju u njihovom očuvanju.
Radove, koji pokazuju kako materijali iz svakodnevnog života kroz umetnički izraz mogu da prenesu važnu ekološku poruku, posetioci mogu da pogledaju do 15. septembra u Muzeju afričke umetnosti u Beogradu.
Promo