Bila je najveća filmska diva, a nakon njene smrti isplivale šokantne optužbe njene ćerke
Dodajte Kurir u vaš Google izborDžoan Kraford, jedna od najvećih zvezda zlatnog doba Holivuda, prošla je put od siromašnog detinjstva do oskarovke i filmske ikone, a njen život obeležili su spektakularni uspesi, legendarna rivalstva, porodične kontroverze i nasleđe koje traje decenijama nakon smrti.
Kada se govori o najvećim ikonama zlatnog doba Holivuda, ime Džoan Kraford nezaobilazno je. Dobitnica Oskara, jedna od najvećih zvezda studija MGM, žena koja je svojim radom izgradila karijeru iz siromaštva, ali i osoba čiji su privatni život, sukobi i porodične kontroverze decenijama punili naslovnice.
Ni gotovo pola veka nakon smrti njena priča ne prestaje da intrigira javnost.
Rođena je kao Lusil Fej Lesuer u San Antoniju u Teksasu, ali ni godina njenog rođenja nije potpuno razjašnjena. Sama je tokom života tvrdila da je rođena 1908, dok brojni biografi smatraju da je zapravo rođena između 1904. i 1906. godine. Otac je napustio porodicu dok je još bila beba, a detinjstvo je provela u siromaštvu, seleći se s majkom i očuhom između Teksasa, Oklahome i Misurija.
Još kao devojčica sanjala je da postane plesačica, ali težak pad na razbijenu flašu ozbiljno joj je povredio stopalo. Nakon nekoliko operacija gotovo dve godine nije mogla da pleše, a školovanje joj je bilo isprekidano. Veći deo vremena provodila je radeći razne fizičke poslove kako bi pomogla porodici.
Početkom dvadesetih godina prošlog veka nastupala je kao plesačica pod umetničkim imenom Bili Kasen, a potom stigla na Brodvej. Njen talenat i energija privukli su pažnju filmskih producenata, pa je 1925. godine potpisala ugovor s legendarnim studijom Metro-Goldwyn-Mayer (MGM).
Studio joj je promenio ime u Džoan Kraford, ali put do slave nije bio jednostavan. Nezadovoljna malim ulogama, sama je krenula da gradi sopstveni imidž. Redovno je odlazila na plesna takmičenja i društvene događaje, privlačila medijsku pažnju i uporno se nametala producentima.
"Niko nije odlučio da stvori zvezdu Džoan Kraford. Džoan Kraford postala je zvezda zato što je ona sama odlučila da će biti zvezda", prisećali su se njeni saradnici.
Film "Our Dancing Daughters" iz 1928. pretvorio ju je u jednu od najvećih zvezda nemog filma. Tokom tridesetih godina bila je ravnopravna ikonama poput Grete Garbo i Norme Širer, a publika ju je obožavala u ulogama ambicioznih žena koje se svojim radom probijaju do uspeha – likovima koji su posebno odjeknuli u vreme Velike depresije.
Glumila je uz Klarka Gejbla, Džona Gilberta i druge najveće zvezde tog vremena, a filmovi poput "Grand Hotel", "Dance", Fools, Dance", "Possessed" i "The Women" učvrstili su njen status jedne od najplaćenijih glumica Holivuda.
Krajem tridesetih godina njena karijera je zapala u krizu. Nekoliko filmova podbacilo je na bioskopskim blagajnama, pa su je bioskopi uvrstili na ozloglašeni spisak glumaca označenih kao "box office poison", odnosno zvezda koje više nisu privlačile publiku.
Mnogi su tada mislili da je njena karijera završena, ali Kraford je priredila jedan od najvećih povrataka u istoriji Holivuda.
Godine 1945. prihvatila je ulogu u filmu "Mildred Pierce", koja joj je donela Oskara za najbolju glumicu i vratila je na sam vrh filmske industrije. Nakon toga usledili su hvaljeni filmovi "Humoresque", "Sudden Fear", "Johnny Guitar" i "What Ever Happened to Baby Jane?", koji su dodatno učvrstili njen status filmske legende.
Jedno od najpoznatijih rivalstava u istoriji Holivuda bilo je ono između Džoan Kraford i Bete Dejvis.
Njihov odnos godinama je bio obeležen profesionalnim nadmetanjem, a dodatno su ga pogoršali ljubavni zapleti i borba za najbolje uloge. Vrhunac rivalstva dogodio se tokom snimanja filma "What Ever Happened to Baby Jane?" 1962. godine.
Iako postoje različite verzije priče o njihovom odnosu, njihov sukob postao je jedna od najvećih holivudskih legendi, a decenijama kasnije inspirisao je i uspešnu seriju "Feud" Rajana Marfija.
Udavala se četiri puta, između ostalog za glumca Daglasa Ferbenksa Mlađeg i Alfreda Stilija, predsednika kompanije Pepsi-Cola. Budući da nije mogla da ima biološku decu, usvojila ih je četvoro – Kristinu, Kristofera i bliznakinje Keti i Sintiju.
Međutim, upravo je odnos s decom nakon njene smrti postao najveća kontroverza njenog života.
Godinu dana nakon što je Kraford preminula, usvojena ćerka Kristina Kraford objavila je autobiografiju "Mommie Dearest", u kojoj je tvrdila da ju je majka godinama fizički i psihički zlostavljala. Knjiga je postala svetski bestseler, a 1981. ekranizovana je s Fej Danavej u glavnoj ulozi.
S druge strane, Džoanine druge usvojene ćerke Keti i Sintija javno su negirale Kristinine tvrdnje, te tvrdile da njihova majka nije bila nasilna. Zbog toga se ni danas ne može sa sigurnošću utvrditi koliko su optužbe iz knjige bile verodostojne.
Tokom šezdesetih godina Holivud je prolazio kroz velike promene, a uloge za glumice njene generacije postajale su sve ređe.
Nakon horora "Trog" iz 1970. odlučila je da se povuče iz glume, a poslednje godine života provela je uglavnom van očiju javnosti u Njujorku.
Preminula je 10. maja 1977. od srčanog udara u 73. godini.U testamentu nije ostavila ništa najstarijoj deci Kristini i Kristoferu, napisavši da ih isključuje "iz razloga koji su njima dobro poznati", što je dodatno raspirilo rasprave o njihovim porodičnim odnosima.
Džoan Kraford ostala je jedna od najuticajnijih glumica klasičnog Holivuda. Bila je pionirka stvaranja sopstvenog zvezdanog imidža, simbol glamura i profesionalizma i žena koja je više puta dokazala da može da se vrati na vrh kada je svi otpišu.
Iako je njen privatni život i danas predmet rasprava, filmski kritičari slažu se u jednom – bez Džoan Kraford istorija Holivuda izgledala bi znatno drugačije. Od devojčice koja je odrasla u siromaštvu do oskarovke i jedne od najvećih filmskih diva 20. veka, njena priča ostaje jedna od najfascinantnijih koje je filmska industrija ikada ispisala.
(Kurir.rs/ Dnevnik.hr)
Video: Životna priča Radeta Jorovića