HERCEGOVINA GORI: NASA zabeležila 1.292 vatrene tačke, požari prete kućama i selima
Dodajte Kurir u vaš Google izborDok se Dalmacija bori sa teškim i razornim požarima, vatrena stihija danima hara i Hercegovinom.
Šume i nisko rastinje nestaju u plamenu, a samo u prvih 13 dana avgusta NASA sistemi za detekciju požara zabeležili su 1.292 vatrene tačke širom Bosne i Hercegovine.
Četiri požarišta
Situacija je posebno alarmantna na četiri glavna žarišta – u Trebinju, Nevesinju, Konjicu i Neumu. U odnosu na prošlu godinu, broj žarišta veći je čak tri puta.
Nakon što je početkom avgusta obuzdana vatrena stihija koja je buknula u Trebinju, nova žarišta aktivirana su u Nevesinju, Konjicu i Neumu.
Požar u Konjicu besni već sedam dana, a trenutno je najveći fokus na žarištu na Džepskoj planini. Posebno zabrinjava mogućnost širenja vatre, čemu pogoduju visoke temperature i vetar, dok nepristupačan teren dodatno otežava gašenje.
"Nažalost, situacija je teška kao i prethodnih dana. Požari su i dalje aktivni u mestima Brđani, Živašnice i na Džepskoj planini. Požari i dalje imaju tendenciju širenja, a tome pogoduju visoke temperature i vetar koji duva na tom području. Jutros je dejstvovao helikopter Oružanih snaga BiH, koji je pomagao u gašenju iz vazduha", kaže Haris Hondo iz Civilne zaštite Grada Konjica.
U međuvremenu se ulažu maksimalni napori u gašenje požara sa zemlje, dodaje Hondo. Pomoć je pružila i Profesionalna vatrogasna brigada Kantona Sarajevo.
Budući da su lokalne snage iscrpele sve raspoložive ljudske i materijalno-tehničke kapacitete, zatražena je dodatna podrška u vidu vatrogasnih autocisterni sa posadama i terenskog vozila.
Iz Civilne zaštite Konjica podsećaju i na ranije upućen zahtev za međunarodnu pomoć. Ipak, nakon prvobitnih nezvaničnih naznaka da će biti odobrena dva kanadera za gašenje požara, stanje sa požarima u Hrvatskoj dodatno je zakomplikovalo situaciju, pa je i odgovor na zahtev neizvestan.
U međuvremenu, angažovanjem novih resursa, pripadnici Oružanih snaga BiH pojačali su podršku ugroženom stanovništvu u borbi protiv požara na području Konjica, Nevesinja i Bosanskog Grahova.
U Nevesinju je angažovana i Uprava za vazduhoplovstvo MUP-a RS. Ranije je proglašena vanredna situacija, a poslednjih dana aktivna su dva požara.
Vatra blizu naselja
"Humčani – ovde je vatra došla blizu naselja i sela. Mi čuvamo kuće. Imamo i drugo požarište Zalom, gde vatru gase vatrogasci zajedno sa meštanima. Ni tu situacija nije nimalo jednostavna. Blizu su i kuće, tako da očekujemo da ćemo ceo dan biti na terenu. Najveći problem stvara nepristupačan teren, jer je selo blizu šume", kaže Miroslav Jonlija, komandir Vatrogasne jedinice Nevesinje.
Pod kontrolom nije ni požar kod Tomislavgrada. Jak vetar, koji pojačava i menja smer, potiskuje vatru prema naseljenim područjima, potvrđeno je iz tamošnje Civilne zaštite.
Sistemi za detekciju
Dok vatrena stihija nezaustavljivo guta šume, nisko rastinje i vredne prirodne resurse širom BiH, NASA sistemi za detekciju požara zabeležili su tokom 13 dana čak 1.292 vatrene tačke u Bosni i Hercegovini, a glavna žarišta upravo su ona u Hercegovini.
U poređenju sa prošlom godinom, broj žarišta je trostruko veći, zbog čega stručnjaci ponovo upozoravaju na potrebu za hitnim sistemskim rešenjima.
Penzionisani komandant Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo Kemal Cacan ističe da postoji 11 izazivača požara, pri čemu je najdominantniji ljudski faktor.
Međutim, postavlja se pitanje kako se izboriti sa ovim izazovima kada su predstavnici vlasti tokom više od tri decenije u opremanje vatrogasnih jedinica uložili veoma malo. Kao pozitivan primer Cacan navodi Kanton Sarajevo.
Situaciju dodatno otežavaju komplikovani i nekompatibilni entitetski propisi.
"Ta rascepkanost udara u samu srž problema vatrogastva. Mi smo svi kao jedan – nije više to 'svi za jednog'. Vi sada morate imati procedure, zahteve, što veoma često usporava i umrtvljuje. A onda smo mi 2009. godine dobili Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu u FBiH, u RS-u je to bilo ranije, koji je pokušao da objedini dva segmenta – preventivu i represiju. To je nespojivo. Ovamo se priča šta treba da se uradi da ne dođe do požara, a ovamo šta treba kada do njega dođe", smatra Kemal Cacan, vatrogasac u penziji, piše Politički.ba.
Osim toga, veliki pritisak je i na same vatrogasce, na kojima je najveći teret u gašenju požara, a koji su i sami kadrovski i tehnički nedovoljno opremljeni, dodaje Cacan.
Ograničeni budžeti
Prema njegovim rečima, predstavnici vlasti vatrogasce često posmatraju kao trošak, a ne kao investiciju.
Uz ograničene budžete i opremu koja se gotovo pola veka ne obnavlja, vatrogasci daju od sebe mnogo više nego što je uloženo u njih, posebno imajući u vidu rizike kojima su konstantno izloženi, a koji se veoma često uzimaju zdravo za gotovo.
(Kurir.rs/Avaz.ba)