"Upala mu sekira u med", "Proći kao bos po trnju"... Šta se zapravo krije iza ovih srpskih izraza?
Dodajte Kurir u vaš Google izborMnoge srpske izreke i fraze izgovaramo gotovo automatski, ne razmišljajući o tome odakle potiču i kakve su priče nekada stajale iza njih. Neke su nastale iz svakodnevnog života naših predaka, neke iz zanata i trgovine, a neke su toliko slikovite da njihovo značenje i danas možemo lako da zamislimo.
"Upala mu sekira u med"
Značenje: Neočekivano se obogatio ili imao ogromnu sreću.
Kada kažemo da je nekome "upala sekira u med", obično mislimo da je imao neverovatnu sreću i da mu se nešto dogodilo potpuno neočekivano, a donelo mu je veliku korist.
Poreklo izraza vezuje se za nekadašnji način pronalaženja meda. Pre nego što su postojale savremene košnice, ljudi su med često tražili u šupljim stablima. Prilikom sečenja drveta ili udaranja sekirom, prava sreća bila je kada bi se otvorila šupljina u kojoj se nalazilo pčelinje saće puno meda. Takav pronalazak značio je mnogo više od običnog slatkiša. Med je nekada bio dragocena i skupa namirnica, pa je pronalazak pune šupljine mogao da predstavlja pravo malo bogatstvo.
Tako je nastala slikovita predstava - sekira je "upala u med", a čoveku se posrećilo više nego što je mogao da očekuje.
"Prodavati m*da za bubrege"
Značenje: Prevariti nekoga, podvaliti mu nešto bezvredno umesto onoga što je očekivao.
Ovaj izraz je jedan od najgrubljih u svakodnevnom govoru, ali upravo zbog svoje slikovitosti veoma jasno opisuje situaciju u kojoj neko pokušava da drugome proda nešto što nije ono za šta se predstavlja.
Poreklo se vezuje za stare pijace i mesare, gde je navodno dolazilo do podvala prilikom prodaje iznutrica. Kupcu bi, umesto cenjenijih bubrega, bili potureni znatno jeftiniji životinjski testisi, uz očekivanje da neće primetiti razliku. Drugim rečima, kupac bi mislio da dobija jedno, a zapravo bi dobio nešto sasvim drugo.
"Proći kao bos po trnju"
Značenje: Proći veoma loše, uz mnogo muka, neprijatnosti i posledica.
Za ovaj izraz gotovo da nam i nije potrebno posebno objašnjenje - dovoljno je zamisliti čoveka koji bos zakorači u trnje.
U tradicionalnom seoskom životu hodanje bosih nogu nije bilo neobično, naročito među siromašnijim stanovništvom i u toplijem delu godine. Međutim, susret sa trnjem značio je bol, posekotine, ubode i usporeno kretanje. Zato je prolazak kroz trnovito rastinje postao savršena slika za čoveka koji se našao u veoma neprijatnoj situaciji.
Kada danas kažemo da je neko "prošao kao bos po trnju", ne mislimo da je zaista hodao bos, već da je kroz neku situaciju prošao veoma teško i da je iz nje izašao sa ozbiljnim posledicama.
"Ići grlom u jagode"
Značenje: Srljati u nešto bez razmišljanja, pripreme i plana.
Ovaj izraz je posebno zanimljiv, jer njegovo značenje na prvi pogled nije potpuno jasno. Kakve veze imaju grlo i jagode?
Jedno od najstarijih zabeleženih tumačenja nalazimo kod Vuka Karadžića, u njegovoj zbirci "Srpske narodne poslovice", gde se izraz navodi u obliku "S golim grlom u jagode".
Neko kreće da bere jagode, ali nije poneo nikakvu posudu u koju bi ih stavio. Dakle, krenuo je u posao, ali se nije pripremio za ono što ga čeka. Upravo zbog toga izraz danas koristimo kada neko srlja u određenu situaciju bez plana, razmišljanja ili procene posledica.
Ako neko, na primer, prihvati veliki posao, a da prethodno nije razmislio o obavezama i problemima koji ga čekaju, možemo reći da je "otišao grlom u jagode".
Ove fraze pokazuju koliko je srpski jezik slikovit. Iza rečenica koje danas izgovaramo gotovo bez razmišljanja kriju se prizori iz života naših predaka - od traženja meda u šupljim stablima, preko starih pijaca, do svakodnevnih muka na selu. Neke od tih situacija odavno su nestale, ali su izrazi preživeli i ostali deo našeg svakodnevnog govora.
Kurir.rs
Pogledajte video: Srpkinja šokirana običajima u Egiptu