PUTIN GA ZATVORIO JER JE PROTIV RATA! Ruski opozicionar dobio 11 godina robije zbog debate i jedne objave na TELEGRAMU
Dodajte Kurir u vaš Google izborRusija je osudila Lava Šlosberga (63), zamenika predsednika liberalne partije Jabloko i jednog od retkih istaknutih protivnika ruskog rata protiv Ukrajine koji je odlučio da ostane u zemlji, na 11 godina i jedan mesec zatvorske kolonije zbog učešća u debati i deljenja naslovne strane novina.
Sud u severozapadnom ruskom gradu Pskovu proglasio ga je 17. avgusta krivim za višestruko "diskreditovanje" ruske vojske i širenje "lažnih informacija" o njoj. Sud mu je takođe zabranio da šest godina administrira internet stranice, preneo je Rojters.
Istog dana Vrhovni sud Rusije odbacio je žalbu Jabloka na odluku kojom je toj partiji zabranjeno učešće na parlamentarnim izborima od 18. do 20. septembra. Jabloko je bila jedina registrovana ruska stranka koja se otvoreno zalagala za okončanje rata.
Ovim dvema odlukama antiratna stranka uklonjena je sa glasačkog listića, dok je jedan od njenih najpoznatijih političara uklonjen iz javnog života. Desetine ljudi koji su se okupili u blizini Vrhovnog suda privedene su.
Jedanaest godina zbog debate i deljenja objave
Jedan deo slučaja odnosio se na Šlosbergovu onlajn debatu sa istoričarem Jurijem Pivovarovom iz januara 2025. godine.
Šlosberg je tvrdio da Rusija i Ukrajina treba odmah da dogovore prekid vatre. Pivovarov je upozoravao da bi preuranjeni sporazum mogao da dovede do novog rata i zalagao se da Ukrajina nastavi borbu do pobede.
Istražitelji su tvrdili da je snimak debate, objavljen na ruskoj društvenoj mreži Odnoklassniki, "diskreditovao" vojsku. Šlosberg je rekao da nije kontrolisao taj nalog i da nije postavio snimak.
Druga optužba odnosila se na objavu koju je podelio 25. februara 2022. godine, dan nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu. Reč je o naslovnoj strani britanskog Dejli mirora na kojoj je prikazana povređena Ukrajinka pored fotografije ruskog predsednika Vladimira Putina.
Zakon kojim je kriminalizovano širenje "lažnih informacija" o ruskoj vojsci potpisan je 4. marta, nakon što je Šlosberg već podelio objavu. Sud je, uprkos tome, tu publikaciju iskoristio kao deo osnova za izricanje kazne duže od 11 godina.
Sudski postupak bio je problematičan čak i prema standardima ruskih političkih suđenja. Prema Dojče veleu, završne reči počele su bez prisustva bilo kog od trojice Šlosbergovih advokata. Sud je odbio da odloži ročište i dodelio mu advokata po službenoj dužnosti kojeg je on prethodno odbio.
U kaznu je uračunata i ranija presuda kojom mu je izrečeno 420 sati društveno korisnog rada zbog navodnog nepoštovanja obaveza koje su mu nametnute kao takozvanom "stranom agentu".
Amnesti internešenel ocenio je da je krivični progon odmazda zbog korišćenja slobode izražavanja. Hjuman rajts voč zatražio je njegovo oslobađanje i ukazao da su među spornim "lažnim informacijama" bile i fotografije ranjene ukrajinske civilke.
Političar iz Pskova koji je istraživao tajni rat Rusije
Šlosberg je rođen u Pskovu 1963. godine u porodici prosvetnih radnika. Studirao je istoriju na Pedagoškom institutu u Pskovu, a kasnije radio kao nastavnik i socijalni radnik. Početkom devedesetih učestvovao je u osnivanju nedržavnog Slobodnog instituta u Pskovu, navodi se u njegovoj biografiji objavljenoj dok se nalazio u pritvoru.
Jabloku se pridružio 1994. godine, a ogranak partije u Pskovu vodio je od 1996. do 2023, kada je postao jedan od zamenika predsednika stranke.
Za razliku od opozicionih političara koji su karijere izgradili u Moskvi, Šlosberg je reputaciju stekao kroz lokalnu politiku, novinarstvo i građanski aktivizam. Dva puta je biran u regionalnu skupštinu Pskova, u kojoj je bio poslanik od 2011. do 2015. i ponovo od 2016. do 2021. godine.
Bio je i izdavač i urednik regionalnog lista "Pskovskaja gubernija", čije mu je izveštavanje donelo pažnju širom zemlje, ali ga je umalo koštalo života.
U avgustu 2014. godine, dok je Kremlj negirao da regularne ruske snage ratuju na istoku Ukrajine, list je istraživao sahrane pripadnika 76. gardijske vazdušno-desantne divizije iz Pskova.
Zvanično je navedeno da su vojnici poginuli pod nejasnim okolnostima. Dokazi su, međutim, ukazivali na to da su stradali tokom tada nepriznate ruske intervencije u Donbasu.
Ovo pitanje bilo je posebno osetljivo u Pskovu. Divizija je jedna od najvažnijih vojnih institucija u regionu, a izveštavanje o njenim gubicima dovodilo je u pitanje tvrdnje Moskve da je rat isključivo unutrašnji ukrajinski sukob u kojem učestvuju lokalni "separatisti" i ruski dobrovoljci.
Nepoznati napadači napali su Šlosberga 29. avgusta 2014. godine u blizini njegovog doma. Hospitalizovan je sa potresom mozga, povredama lica i privremenim gubitkom pamćenja. Napad je usledio nakon niza pretnji i napada na novinare koji su pokušavali da utvrde kako su ruski vojnici poginuli u Ukrajini, prema Komitetu za zaštitu novinara.
Za napad niko nije odgovarao.
Regionalni poslanici su 2015. Šlosbergu oduzeli mandat nakon što je zastupao jednu građansku organizaciju koja je osporavala odluku da bude proglašena "stranim agentom". Šlosberg je tu odluku smatrao političkom odmazdom.
Naredne godine dobio je prvu nagradu "Boris Nemcov" za odbranu demokratskih vrednosti i na izborima se vratio u regionalnu skupštinu.
Protivio se pripajanju Krima Rusiji
Šlosberg se od početka protivio ruskom pripajanju Krima. U eseju "Krimski ćorsokak" iz 2016. opisao je kako su ruske snage blokirale ukrajinske vojne objekte pre održavanja referenduma na teritoriji pod ruskom kontrolom.
U kasnijem izbornom programu Jabloka navedeno je da Krim pripada Ukrajini, da je njegovo pripajanje Rusiji nezakonito i da bi trebalo da bude poništeno. Bio je to neuobičajeno direktan stav za stranku kojoj je i dalje bilo dozvoljeno da legalno deluje u Rusiji.
Nakon početka invazije 2022. godine Šlosberg je nastavio da se javno protivi ratu. Opisivao ga je kao partiju "krvavog šaha" i tvrdio da mir mora da prethodi političkim promenama.
"Prvo moramo da prestanemo da ubijamo ljude", rekao je tokom debate koja je kasnije postala deo krivičnog postupka protiv njega. "Ako postignemo mir, povratićemo slobodu."
Represivne mere protiv njega postepeno su se gomilale.
Ruski sudovi više puta su novčano kažnjavali Šlosberga i njegovu suprugu Žanu zbog navodnog "diskreditovanja" vojske. Ministarstvo pravde ga je u junu 2023. proglasilo "stranim agentom", što je oznaka koja se u Rusiji koristi za stigmatizovanje kritičara vlasti i njihovo isključivanje iz političkog života.
Godine 2024. kažnjen je zbog deljenja obraćanja Arnolda Švarcenegera Rusima o ratu iz marta 2022. Vlasti su pretresle njegov dom, kao i dom njegovog ostarelog oca.
U junu 2025. pritvoren je zbog debate sa Pivovarovom i stavljen u kućni pritvor. Kada su istražitelji u decembru otvorili poseban slučaj zbog navodnog širenja "lažnih informacija", prebačen je u pritvor, gde je ostao do izricanja presude.
Za razliku od drugih istaknutih protivnika Putina, poput Maksima Kaca, Šlosberg je odbio da napusti Rusiju i uporedio sebe sa Antejem, likom iz grčke mitologije koji je gubio snagu kada bi bio odvojen od zemlje.
Antiratni stav koji su Ukrajinci oštro osporavali
Uprkos Šlosbergovom protivljenju pojedinim potezima Kremlja, njegov stav prema ruskom ratu protiv Ukrajine izazivao je kontroverze.
Njegov stav nakon početka invazije zasnivao se na svojevrsnom radikalnom pacifizmu i zahtevu za trenutnim i bezuslovnim prekidom vatre. U tekstu Jabloka iz decembra 2024. tvrdio je da prvo treba prekinuti borbe, a da pitanja teritorije, granica, sankcija i evropske bezbednosti treba rešavati naknadnim pregovorima.
Za Ukrajince je problem u takvom pristupu očigledan. Prekid vatre koji ne zahteva povlačenje ruskih snaga mogao bi da zamrzne okupaciju ostvarenu agresijom, pruži Moskvi vreme da obnovi vojnu snagu i ostavi milione Ukrajinaca pod ruskom kontrolom.
Iste godine Šlosberg je dao još jednu kontroverznu izjavu. Tvrdio je da je Ukrajina prestala da bude žrtva kada je počela da pruža otpor, navodeći da "mit da Ukrajina ostaje žrtva" ne odgovara istorijskoj stvarnosti.
Nakon ukrajinske operacije u ruskoj Kurskoj oblasti kritikovao je ruske opozicionare u egzilu koji su podržali Kijev i nazvao ih "partijom tuđe krvi". Kritičari su ga optuživali da se usredsređuje na ukrajinske vojne akcije, a da pritom ne priznaje pravo Ukrajine da napada snage i infrastrukturu koje Rusija koristi za napade na nju.
Zašto je Kremlj izabrao baš ovaj trenutak
Četiri i po godine nakon početka invazije, Kremlj je dodatno pooštrio pritisak na svu opoziciju, uključujući i stranke bez široke podrške poput Jabloka.
Šlosbergov kolega i zamenik predsednika Jabloka Maksim Kruglov takođe je u junu osuđen na sedam godina zatvora zbog navodnog širenja "lažnih informacija" o vojsci. Drugi članovi stranke su zatvoreni, proglašeni "stranim agentima" ili isključeni iz izbornih procesa.
Vrhovni sud je 10. avgusta uklonio Jabloko sa glasačkog listića nakon žalbe ultranacionalističke partije Rodina. Nedelju dana kasnije sud je odbacio žalbu Jabloka, istog dana kada je Šlosbergu u Pskovu izrečena zatvorska kazna.
U završnoj reči Šlosberg je rat nazvao katastrofom i upozorio da će Rusija jednog dana morati da se suoči sa punim spiskom svojih poginulih.
Rekao je da se vojna groblja šire brže od porodilišta, vrtića i škola.
Sudija ga je više puta prekidao, a na kraju mu je izrečena kazna od 11 godina i jednog meseca, koja, prema oceni autora teksta, predstavlja simbol današnje Rusije: države koja se približava totalitarizmu dok vlasti nastavljaju da zabranjuju društvene mreže, zadiru u privatni život građana i guše kritiku.
(Kurir.rs/KyivPost)