Bil Gejts želi direktan razgovor sa Si Đinpingom: Jedna stvar kod AI-ja posebno alarmira
Dodajte Kurir u vaš Google izborBil Gejts želi da krajem godine sedne za sto sa kineskim predsednikom Si Đinpingom i razgovara o nečemu što postaje sve teže ignorisati: šta će se dogoditi ako veštačka inteligencija napreduje brže nego što države uspeju da je regulišu. Gejts smatra da bi Kina mogla da pristane na ograničavanje puštanja potencijalno opasnih AI modela, ali pod jednim važnim uslovom da Sjedinjene Američke Države prve naprave taj korak.
Planirani sastanak još nije konačno potvrđen. Gejtsov portparol rekao je da se radi na njegovom organizovanju tokom puta u Kinu, okvirno planiranog za novembar. Gejts se sa Si Đinpingom već sastao pre tri godine, kada ga je kineski predsednik ugostio kao prvog stranog preduzetnika nakon pandemije. Ovog puta, međutim, tema razgovora bila bi mnogo ozbiljnija: kako sprečiti da neke od najmoćnijih mogućnosti AI-ja postanu bezbednosni problem.
„Ovaj put je drugačije“
Gejts je poslednjih meseci postao mnogo oprezniji kada govori o veštačkoj inteligenciji. Iako je ranije uglavnom isticao njen potencijal, sada ga zabrinjava mogućnost da AI istovremeno utiče na tržište rada, pomaže u sajbernapadima i podstiče psihološku zavisnost korisnika. Smatra da se svet prema tim rizicima još uvek ne postavlja dovoljno ozbiljno.
Posebno ga je uznemirilo nekoliko nedavnih bezbednosnih testova u kojima su tehnologije kompanija OpenAI, Anthropic i MetaPlatforms uspele da izvedu napade na stvarne internet stranice. Ti sistemi su bili testirani u kontrolisanim uslovima, ali Gejts smatra da sama činjenica da AI može da izvede takve radnje zaslužuje mnogo veću pažnju. Njegov zaključak je prilično direktan: tehnologija ovog puta nije samo još jedan korak u dugom nizu tehnoloških promena.
Nadzor nad mogućnostima
Jedan od predloga koje Gejts sada iznosi jeste formiranje međunarodne organizacije koja bi nadzirala najrizičnije aspekte razvoja AI-ja. Ne zamišlja je kao instituciju koja bi kočila čitavu industriju, već kao sistem koji bi mogao da postavi jasna pravila za situacije u kojima tehnologija počne da predstavlja ozbiljan bezbednosni rizik.
Kao moguće uzore navodi nekoliko već postojećih međunarodnih sistema, od kontrole nuklearnog naoružanja do pravila u međunarodnoj avijaciji i sporazuma o zaštiti ozonskog omotača. Posebno ga zanima mogućnost da države prate razvoj AI sistema sposobnih da stvaraju molekule ili pomognu u izvođenju bioloških napada. Takav nadzor, smatra Gejts, ne bi morao da uspori razvoj korisnih AI tehnologija.
Kada AI počne da menja ljude
Druga velika Gejtsova briga odnosi se na posao, o čemu posebno želi da razgovara i sa Si Đinpingom. Ako kompanije počnu da koriste AI kako bi zamenile veliki broj zaposlenih, pitanje više neće biti samo koliko je tehnologija efikasna, već kako društvo da se izbori sa posledicama. Gejts je zato predložio da se prihodi kompanija koje koriste AI za zamenu ljudskog rada dodatno oporezuju, a da se taj novac koristi za finansiranje socijalne zaštite.
On takođe smatra da bi deo poslova trebalo namerno sačuvati za ljude. Kao razlog navodi iskustvo svoje porodice: briga koju je njegov otac dobijao tokom Alchajmerove bolesti, prema njegovim rečima, imala je nešto što se ne može jednostavno pretvoriti u tehnološku uslugu. Za Gejtsa je to primer poslova kod kojih ljudsko prisustvo ima vrednost čak i kada bi AI mogao da obavi deo zadataka.
Sada AI vidi kao pitanje globalne politike
U svom blogu Gejts je razvoj veštačke inteligencije koji ne povećava nejednakost i ne ugrožava najranjivije nazvao „najvećim prioritetom sveta“. Time je svoju priču o AI-ju pomerio dalje od tehnološke industrije: za njega je pitanje šta će se dogoditi sa društvom ako se sposobnosti ovih sistema nastave širiti bez odgovarajućih ograničenja.
Istovremeno, njegova fondacija planira da do 2045. godine potroši 200 milijardi dolara, uz sve veći fokus na AI. Već sarađuje sa Anthropic na zdravstvenim proverama tokom trudnoće i sa OpenAI na podršci zdravstvenim radnicima u Ruandi. Upravo u tome je paradoks Gejtsovog sadašnjeg stava: on ne poziva na zaustavljanje AI-ja, već pokušava da pronađe način da se njegove koristi zadrže dok se rizici ne prepuste slučaju.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.