IZJAVA DMITRIJA BAKANOVA

"IDEMO NA MARS, PRVA STANICA MESEC" Šef "Roskosmosa" zaboravio debakl ruske lunarne misije i 10 PUTA MANJE lansiranja od Amerike, Putinu dato NUKLEARNO obećanje

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Alexander Kazakov / Sputnik / Profimedia, TASS / Sipa USA / Profimedia, Shutterstock
Šef "Roskosmosa" o kolonizaciji Meseca i Marsa, prvi čovek ruske svemirske agencije Bakanov izneo ambiciozne planove uprkos debaklu lunarne misije iz 2023.

Dmitrij Bakanov, generalni direktor "Roskosmosa", izjavio je da će čovečanstvo kolonizovati Mesec i Mars u doglednoj budućnosti.

Moskou tajms je objavio izjavu Bakanova u intervjuu Telegram kanalu "Jonašev lajv" da će naša generacija biti svedok prvih dugoročnih misija gde će se ljudi i specifična infrastruktura naći na Mesecu, a moguće i na drugim nebeskim telima.

- Kolonija će biti 100%. Prvo na Mesecu, zatim na Marsu - kazao je Bakanov, prenosi ukrajinski Junajted24medija.

Bakanov je kazao da Mesec posmatra ne samo kao naučno mesto, već i kao rezervnu lokaciju za čovečanstvo u slučaju prirodnih ili ljudskih katastrofa na Zemlji.

- Uvek treba da postoji rezervna opcija gde bi čovečanstvo moglo da se "preseli". A to će biti nemoguće bez svemira. Prva faza je Mesec - rekao je šef "Roskosmosa".

Podseća se da 2024, Ruska akademija nauka osmislila lunarni program koji bi trajao do 2060. godine.

On uključuje niz misija za proučavanje Zemljinog satelita.

Nuklearna stanica na Mesecu 2036?

Prošlog leta je vicepremijer Denis Manturov obećao predsedniku Vladimiru Putinu da će Rusija biti prva u svetu koja će izgraditi nuklearnu elektranu na Mesecu.

Očekuje se da će se to desiti do 2036. godine i da će obezbediti energiju za dalju lunarnu infrastrukturu.

Rusija takođe razmatra lansiranje međuplanetarne stanice Bumerang za sakupljanje zemljišta sa Marsovog meseca Fobosa posle 20230. godine kako bi proučavala Crvenu planetu.

Foto: Profimedia

Posle 2036. planovi obuhvataju detaljnije istraživanje Venere i Marsa, kao i lansiranje svemirskih letelica na nuklearni pogon.

Moskou tajms, međutim, podseća da se ruski lunarni program već godinama suočava s ozbiljnim poteškoćama, neuspesima i odlaganjima misija.

Tako se 2023. prva ruska svemirska misija na Mesec u poslednjih pola veka završila neuspehom.

Letelica Luna-25 srušila se na površinu Meseca tokom pokušaja sletanja.

U aprilu ove godine je Sergej Černišev, potpredsednik Ruske akademije nauka, izvestio da je lansiranje naredne lunarne misije pomereno sa 2027. na 2028, dok je nekoliko drugih misija odloženo.

Rusija sada na nivou Novog Zelanda

Istog meseca Rusija je priznala da je ispala iz ranga globalnih lidera u oblasti svemira nakon što je stopa lansiranja dostigla istorijski minimum kakav nije viđen od početka istraživanja svemira.

Lev Zeleni, naučni direktor Instituta za istraživanje svemira Ruske akademije nauka, potvrdio je da Moskva nema planove za misije sa ljudskom posadom na Mesec ili u duboki svemir tokom naredne decenije.

"Roskosmos" je sproveo samo 17 orbitalnih lansiranja u 2025, čime je ponovljen ukupni broj iz 2024. i Rusija se tom brojkom izjednačila sa Novim Zelandom, dok deset puta zaostaje za SAD i pet puta za Kinom.

Stručnjaci su primetili da su tehnički kvarovi nastavili da muče rusku svemirsku agenciju i u 2026. godini, uključujući veliku nesreću na lansirnoj rampi Bajkonur koja je poremetila misiju Progres MS-33.

(Kurir.rs/United24Media/The Moscow Times/Preveo i priredio: N. V.)