UŽIVO BELTALKS 2026: Obratio se ministar Siniša Mali - Otvaranje Klastera 3 je za građane tehničko pitanje, ali šalje važnu poruku
Dodajte Kurir u vaš Google izborWMG fondacija, koju je osnovala kompanija WMG (Wireless Media Group) je generalni partner konferencije.
Među brojnim učesnicima, koji uključuju diplomate, predstavnike međunarodnih i domaćih institucija, jesu i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali, predsednica Narodne Skupštine Srbije Ana Brnabić, viši saradnik GLOBSEC-a i bivši poslanik Evropskog parlamenta Vladimir Bilčik, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, Amer Kapetanović, generalni sekretar Saveta za regionalnu saradnju, Kauš Arha, viši savetnik Pupin inicijative...
Panel II: Energetska bezbednost 2.0: od diverzifikacije do otpornosti sistema
Debata o energiji sve se više pomera ka otpornosti sistema, pristupačnosti cena i dugoročnoj strateškoj stabilnosti.
Kako region može da uskladi ubrzano širenje obnovljivih izvora energije sa potrebom za stabilnošću mreže, pristupačnim cenama i sigurnošću snabdevanja?
U kojoj meri Zapadni Balkan, u saradnji sa Ukrajinom i drugim novim energetskim partnerima, može postati aktivan učesnik u evropskom integrisanom i fleksibilnom energetskom sistemu?
Učesnici:
- Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike Republike Srbije
- Edvard Ferguson, britanski ambasador u Srbiji
- Petr Brežina, predsednik kompanije Westinghouse Electric Company
- Razgovor vodi: Jakov Devčić, direktor Predstavništva za Srbiju i Crnu Goru iz fondacije Konrad-Adenauer-Stiftung
Obraćanje Siniše Malog
Na pitanje zašto je zamajac u investicijama malo opao u poslednjim godinama na Balkanu, ministar Siniša Mali ističe da je pandemija dobro polazište, i da se puno toga promenilo u međuvremenu.
- Ako pogledate Srbiju, stopa rasta od 2,8 odsto, odnos javnog duga prema BDP od 43 odsto, rekordno niska stopa nezaposlenosti, stabilan kurs, rekordno visoke rezerve strane valute i tako dalje. Što se nas tiče, mi smo jedina zemlja koja se kandiduje za članstvo sa dobrom investicionom ocenom, to dovoljno govori o rezultatima naše ekonomske politike - rekao je on.
Mali kaže da se promenilo svašta, i da je ono što nije bilo normalno postalo je normalno.
- 60 odsto svih direktnih stranih investicija dolaze u Srbiju, pošto smo mi najveća ekonomija. Ali globalna neizvesnost je izuzetno velika, desila se pandemija, rat u Ukrajini, energetska kriza, sada imamo krizu u Persijskom zalivu, američku administraciju koja uvodi carine, sve je to doprinelo sporijoj stopi rasta globalne ekonomije i veći rizik - rekao je Mali.
Mali dodaje da je veličina zemlje bitna, i da je bitno da se ubrza put ka EU, da postanemo deo šire porodice i postanemo atraktivniji i sigurniji, posebno u slučaju neizvesnog globalnog okruženja.
- Raznolikost je bitna, region ima 18 miliona ljudi, i ako integrišemo celo tržište možemo dodati 6,7 odsto celini. U pravu ste, imamo jednu vrstu ekonomske politike, svako ima svoje prioritete, ali raznolikost je pozitivna. Zašto da nas ne prime kao celinu, jer ako pogledate evropski kontinent logično je da sve zemlje budu deo EU - dodaje on.
Rekao je da je Srbija čvrsto na putu u EU, i da insistiramo, kao što je govorio i predsednik Vučić, na integraciji.
Ministar Mali je u nastavku razgovora govorio i o planovima da izgradimo nuklearnu elektranu, zato što nam je neophodna električna energija da bi se zadržao ekonomski rast.
- Što se tiče klastera 3, neke stvari ne zavise od nas. Mi smo sve uradili da klaster bude otvoren. Kao što je Jan rekao, tamo je 27 zemalja članica, one o tome odlučuju. Mi nastavljamo da ulažemo, da se razvija ekonomija, i ako dođe do pristupanja, desiće se. Ali mislim da se svi slažemo da će integracija doći pre pridruživanja. Tu govorim o SEPA sistemu, protoku ljudi i roba, to će pomoći i ubrzati naš rast, kao i omogućiti ljudima da vide prednost od članstva u EU - rekao je ministar.
Damijen Sorel, predstavnik Evropske investicione banke, je istakao da je povezanost ključna i Srbija na tome već radi poput SEPa-e ili zelenih koridora.
- Mnogo toga se već dešava, ali možda ne dovoljno brzo, ali krajnji cilj je region unutar EU.
On je napomenuo da osim privatnih ili državnih ulaganja, treba povećati lokalne investicije, od domaćih firmi.
"Tu postoji veliki potencijal", dodao je šef Regionalnog predstavništva za Zapadni Balkan Evropske investicione banke i dodao da razlog zbog koga se ulaže u region je pristup jedinstvenom tržištu EU.
Francuska podržava Srbiju i otvaranje Klastera 3
- Francuska se slažno zalaže za otvaranje poglavlja, ali to ne znači automatski i zatvaranje. Klaster 3 zahteva određeno vreme, kao i drugi klaster naravno. Mi smo morali da odlučimo da li ćemo taj klaster zatvoriti ili ne, i smatram da bi to osim tehničke dimenzije poslalo jasnu poruku celoj zemlji. To poručuje da mi jesmo na strani Srbije i Zapadnog Balkana, ali otvaranje Klastera 3 za obične građane zvuči kao tehičko pitanje, ali je značenje vrlo bitno - istakao je Rene Trokaz, izaslanik Francuske za Zapadni Balkan.
Rene Trokaz je izjavio da su investicije dobrodošle, ali one imaju politički značaj.
- Zapadni Balkan nije ostrvo, on treba da se integriše i to je jedan od prioriteta. Međutim, primetili smo da mi kao EU finansiramo brojne projekte, ali kompanija koja ih realizuje nije iz EU. Dakle, sredstva EU se ulažu, a neko drugi ih sprovodi. Kada je reč o pregovorima, Crna Gora ima dobar učinak, ali je važno reći da EU integracije nisu samo pitanje ekonomije, već postoji i politička jasnoća koja je neophodna za budućnost, ne treba da zaboravimo ni druge. Crna Gora ima dobre rezultate, kao i Albanija, ali treba da uzmemo u obzir ceo region i naravno Srbiju - rekao je on.
Marina Hlistun, direktorka UkraineInvest-a, je napomenula da Evropska komisija treba da shvati kako da uravnoteži ekonomski rast širom Evrope. Različite zemlje imaju različite potrebe, treba naći uravnotežen model sa odgovarajućim benefitima za buduće zemlje članice. Prema njenim rečima, Ukrajini je važna i ekonomska sinhronizacija sa zemljama ZB.
Jan Ružička, direktor za spoljne poslove pri PPF Group, je istakao: "Ukrajinu, Moldaviju i Srbiju bih voleo da vidim u narednih 5 godina u Uniji".
- Kada smo mi ulazili u EU nismo bili u potpunosti spremni, ali to su bile geopolitičke odluke - naveo je.
Ministar Mali o Ekspu
Ministar Mali je podsetio da je stopa nezaposlenosti drastično pala od dolaska Aleksandra Vučića na vlast, i da je zaposleno gotovo 600.000 ljudi.
- Iduće godine Srbija je domaćin izložbe Ekspo, mi smo 2023. godine dobili tu trku. Najveći broj zemalja je glasao za to, i to će biti najveći događaj u istoriji Srbije, i najveći događaj na svetu. Taj događaj, kada govorimo o marketingu, ne dešava se u Aziji ili Americi, već u Evropi. Ako želimo da reklamiramo Evropu, iduća godina je sjajna prilika za to, čitav svet će biti u Evropi. To je dobro za nas, promeniće perspektivu i pogled na našu zemlju - naglasio je on.
Dodaje da očekujemo više od 4 miliona posetilaca za ta tri meseca.
Otvaranje konferencije i obraćanje Roberta Vaša i Vladimira Bilčika
Robert Vaš je na samom početku istakao da jedna nedelja u politici traje vrlo dugo, "a tako se upravo osećamo u Srbiji". Kako je naveo, našu zemlju očekuje važnih šest nedelja.
- Ali, gledajmo dalje od politike i fokusirajmo se na ekonomiju u narednoj deceniji. Moja prva poruka je da ekonomska integracija ne može da čeka datume za proširenje. To ne treba da se dogodi za 10 godina već sutra - naveo je Vaš dodavši da region i drugi susedi mogu da postanu deo rešenja.
Prema njegovim rečima, ekonomska integracija ne mora da počne tek sa pristupanjem nego mnogo ranije i ne može se deo evropskog kontinenta ostaviti po strani i izvan EU.
Vladimir Bilčik je rekao da je prošle godine na otvaranju bio jako nervozan.
- Pitao sam se da li bi trebalo da budem tu, da li da dođem, kontekst u gradu je bio polarizovan, polarizovana politika... Ali imali smo jednu veoma uspešnu konferenciju. A danas draga gospodo i dame, prijatelji, imam puno samopouzdanja zato što vidim punu prostoriju Evropljana, ljude koji su bitni kada je u pitanju proširenje, i uveren sam da možemo da vodimo vrlo praktičnu i kvalitetnu diskusiju. Imamo i predstavnike Vlada iz nekoliko zemalja kandidata, imamo predstavnike međunarodnih finansijskih institucija, i naravno imamo i predstavnike zainteresovanih strana iz Srbije. Sjajno je biti u Beogradu, ovaj događaj dolazi u pravo vreme - rekao je Bilčik.
Kaže da smo se u prošlosti bavili proširenjem u mnogo komfornijem okruženju, kada nije bilo ratova, i da Evropa više nema luksuz da ne radi ništa.
- Zato smo ovde, da vidimo kako možemo da poguramo agendu proširenja, i kao što je Robert već rekao, donošenje odluka nije samo politička stvar. Tu su zato naši partneri, koji će sa nama pričati u raznim kapacitetima. Hoću da se zahvalim udruženju banaka Srbije, imamo i partnere iz raznih sektora, iz zdravstvenog sektora i važno je da naš partner WMG fondacija predstavi svoj projekat EUmetra danas. To će sve dovesti do jedne praktične diskusije o tome dokle smo došli u procesu proširenja.
Šta nas očekuje na početku foruma Beltalks 2026?
Forum BELTALKS otvaraju Robert Vaš, predsednik i osnivač GLOBSEC-a kao i Vladimir Bilčik, viši saradnik u ovoj organizaciji i bivši poslanik Evropskog parlamenta.
Potom sledi panel "Trka za investicijama: kako Zapadni Balkan učiniti privlačnim za investicije?"
Globalna konkurencija za kapital postaje sve intenzivnija, a investicije sve više odlaze na tržišta koja objedinjuju veličinu, stabilnost i jasnu stratešku usmerenost.
Zapadni Balkan poseduje mnoge preduslove koje investitori traže - od geografske blizine EU i razvoja infrastrukture do neiskorišćenog potencijala za rast - ali fragmentisanost i dalje ograničava privlačnost regiona. Kako proširenje ponovo dobija zamah, ključno pitanje jeste da li region može da pređe put od skupa malih tržišta do jedinstvenog prostora privlačnog za investicije.
Dok se Evropa priprema za obnovu Ukrajine i novi talas industrijskih investicija, kako Zapadni Balkan može da se pozicionira kao strateški partner, a ne kao posmatrač?
Koji je najvažniji signal koji vlade danas mogu da pošalju kako bi privukle privatni kapital na duži rok?
Učesnici:
- Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Srbije
- Damijen Sorel, šef Regionalnog predstavništva za Zapadni Balkan Evropske investicione banke
- Rene Troka, specijalni izaslanik Francuske za Zapadni Balkan
- Marina Hlistun, izvršna direktorka UkraineInvest-a
- Jan Ružička, direktor za spoljne poslove pri PPF Group
- Razgovor vodi: Rafael Minder, dopisnik Fajnenšel tajmsa za Centralnu Evropu