NUKLEARNO ORUŽJE JE RASPOREĐENO! Devet velesila sprema armagedon na planeti, 12.000 BOMBI SPREMNO ZA UDAR
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- SAD i Rusija i dalje drže većinu nuklearnog oružja, ali razvoj novih sistema kasni, a sporazum Novi START je istekao bez zamene.
- Kina, Indija i Severna Koreja povećavaju zalihe, dok SIPRI upozorava na veći rizik od eskalacije u Evropi i južnoj Aziji.
Svih devet država koje poseduju nuklearno oružje tokom 2025. nastavilo je da povećava ili modernizuje svoje arsenale, pokazuje nova procena Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI). Istraživači Hans M. Kristensen i Met Korda utvrdili su da je većina tih zemalja tokom godine rasporedila novo nuklearno oružje ili sisteme sposobne za njegovo nošenje, iako je ukupan broj nuklearnih bojevih glava u svetu nastavio da se smanjuje.
Prema proceni SIPRI-ja, u svetu je u januaru 2026. postojalo oko 12.187 nuklearnih bojevih glava. Od toga se približno 9.745 nalazilo u aktivnim vojnim zalihama i bilo dostupno za potencijalnu upotrebu, što je oko 130 više nego godinu ranije. Na raketama i u bazama strateških bombardera bilo je raspoređeno približno 4.012 bojevih glava, oko stotinu više nego u januaru 2025.
SIPRI veliki deo tog povećanja pripisuje novoj proceni broja raspoređenih ruskih bojevih glava, kao i novim podacima o kineskom i indijskom nuklearnom oružju dodeljenom operativnim snagama.
SAD i Rusija i dalje drže ogromnu većinu nuklearnog oružja
Ukupan broj nuklearnih bojevih glava i dalje se smanjuje samo zato što Sjedinjene Američke Države i Rusija povučeno oružje rastavljaju brže nego što druge države proizvode novo. Obe zemlje još imaju više od hiljadu penzionisanih bojevih glava koje čekaju rastavljanje. Istraživači SIPRI-ja upozoravaju da se tempo njihovog uništavanja očigledno usporava i da bi uskoro mogao da postane sporiji od tempa kojim nove bojeve glave ulaze u svetske vojne zalihe.
Sjedinjene Američke Države i Rusija zajedno poseduju oko 83 odsto svih nuklearnih bojevih glava spremnih za raspoređivanje i gotovo 86 odsto ukupnih svetskih zaliha. Njihov udeo ipak se blago smanjuje iz godine u godinu, jer ostale nuklearne sile povećavaju svoje arsenale.
Obe zemlje imaju i probleme sa razvojem novog oružja. Prema izveštaju, razvoj američke interkontinentalne balističke rakete Sentinel kasni najmanje četiri godine, dok su troškovi programa približno 81 odsto veći od prvobitne procene. Ruska teška interkontinentalna balistička raketa Sarmat kasni više od osam godina, dok je jedno testiranje sprovedeno 2025. navodno oštetilo lansirnu infrastrukturu.
Kina povećava arsenal, Severna Koreja ima materijala za još desetine bombi
Kineski nuklearni arsenal tokom godine porastao je sa približno 600 na oko 620 bojevih glava, a očekuje se da će nastaviti da raste i tokom naredne decenije.
Indijske zalihe neznatno su povećane na oko 190 bojevih glava, dok je Pakistan ostao na približno 170. Procenjuje se da je Severna Koreja sastavila oko 60 nuklearnih bojevih glava, iako SIPRI smatra da možda raspolaže dovoljnom količinom nuklearnog materijala za najmanje 90.
Izraelski arsenal procenjuje se na 90 bojevih glava, koliko je imao i prethodne godine. Velika Britanija zadržala je zvanično navedenu brojku od 225, ali je vlada najavila povećanje gornje granice na 260 bojevih glava i prestala javno da objavljuje podatke o njihovom raspoređivanju. Francuske zalihe ostale su na približno 290 bojevih glava.
Spoljne procene dodatno otežava činjenica da je sporazum Novi START iz 2010. između SAD i Rusije istekao u februaru 2026. bez novog sporazuma koji bi ga zamenio. Time je nestao dugogodišnji izvor zvaničnih podataka o raspoređivanju američkog i ruskog strateškog nuklearnog oružja. SIPRI upozorava da su nuklearne sile generalno sve manje transparentne, zbog čega je nezavisna provera njihovih arsenala sve teža.
Nuklearno oružje ponovo u centru evropske bezbednosti
Izveštaj upozorava i na promene u doktrinama upotrebe nuklearnog oružja. Rusija je 2024. proširila okolnosti u kojima tvrdi da bi mogla da posegne za nuklearnim oružjem, što SIPRI povezuje sa ratom u Ukrajini.
Belorusija tvrdi da je rusko nuklearno oružje raspoređeno na njenoj teritoriji, dok je Rusija objavila snimak delovanja raketnog sistema Orešnik u toj zemlji. Taj sistem može da nosi i konvencionalne i nuklearne bojeve glave.
U Evropi su Velika Britanija i Francuska u julu 2025. potpisale Deklaraciju iz Nortvuda, kojom su dogovorile mogućnost koordinisanog delovanja svojih nuklearnih snaga u slučaju izuzetno ozbiljne pretnje Evropi.
Velika Britanija je istovremeno najavila kupovinu borbenih aviona F-35A i ponovni ulazak u NATO program deljenja nuklearnog oružja. Time bi postala šesta članica Alijanse na čijoj teritoriji se nalazi američko nuklearno oružje. Poljska, Finska i Švedska poslednjih godina takođe su razmatrale mogućnost njegovog raspoređivanja na svojoj teritoriji.
SIPRI upozorava na sve veći rizik od eskalacije
Sve veće kineske raketne snage podstakle su nagađanja da Peking možda napušta dugogodišnju praksu odvojenog čuvanja nuklearnih bojevih glava i raketa. Pentagon procenjuje da je Kina tokom 2025. u tri nova kompleksa silosa postavila više od 100 raketa, iako nema javno dostupnih dokaza da su opremljene nuklearnim bojevim glavama.
SIPRI procenjuje da je Kina do januara 2026. svojim operativnim snagama možda dodelila manji broj nuklearnih bojevih glava, najviše 34.
Rizik od eskalacije tokom 2025. porastao je i u južnoj Aziji. Indija i Pakistan u maju su vodili najozbiljniji oružani sukob poslednjih decenija, tokom kojeg je Indija napala pakistanske vojne baze za koje se procenjuje da imaju ulogu u nuklearnim operacijama.
Obe strane izbegle su prelazak nuklearnog praga, ali SIPRI taj sukob opisuje kao promenu "regionalne dinamike zbog koje opasnost od brze eskalacije ostaje trajno prisutna".
(Kurir.rs/DefenceBlog/SIPRI)