Planeta

RASKOL U EU, SEVAJU VARNICE Brisel zapanjen zahtevom Francuske o sankcijama Rusiji: Podržala ga i Hrvatska

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock
Francuska traži da EU ukine sankcije rusko-uzbekistanskom milijarderu Ališeru Usmanovu, čemu se protivi većina članica.
  • Pariz navodno pokušava da skidanjem Usmanova sa crne liste pomogne oslobađanje francuskih državljana zatvorenih u Azerbejdžanu.
  • Spor je ugrozio produženje sankcija za gotovo 2.600 pojedinaca i pravnih lica povezanih sa Rusijom, pa su one privremeno produžene za sedam dana.

U Evropskoj uniji izbio je spor oko produženja sankcija Rusiji nakon što je Francuska zatražila da se sa crne liste skine milijarder Ališer Usmanov, rusko-uzbekistanski oligarh kojeg EU smatra čovekom bliskim Vladimiru Putinu. Francuski zahtev iznenadio je diplomate u Briselu, a jedan od njih situaciju je opisao kao "zapanjujuću".

Prema Financial Timesu, zahtev su potom podržale Hrvatska i Italija kako bi se postigao kompromis i omogućilo produženje sankcija protiv ostalih osoba i kompanija povezanih sa Rusijom. Većina članica EU i dalje se protivi skidanju Usmanova sa liste.

Cela priča dodatno je neobična zato što francuski zahtev nije direktno povezan sa Rusijom ili ratom u Ukrajini. Prema Financial Timesu, Pariz pokušava da postigne dogovor sa Azerbejdžanom o oslobađanju nekoliko francuskih državljana pritvorenih u toj zemlji, a skidanje Usmanova sa evropske liste sankcionisanih deo je tog pokušaja.

Foto: Igor IVANKO / AFP / Profimedia

Francuski potez zapanjio diplomate

Francuski zahtev iznenadio je diplomate u Briselu upravo zato što Pariz do sada nije bio među zemljama koje su vršile pritisak na EU da ublaži sankcije ruskim oligarsima. Jedan diplomata situaciju je za Financial Times opisao kao "zapanjujuću".

Zvaničnici drugih država članica nezvanično su se žalili i na to što Francuska nije detaljno objasnila zašto insistira upravo na Usmanovu.

"Time se ne bi nagradila samo Rusija, već i praksa zatvaranja evropskih građana", rekao je jedan visoki evropski diplomata.

Deo članica strahuje da bi se stvorio presedan prema kojem bi treće države zatvaranjem građana EU mogle da pokušavaju da izdejstvuju političke ustupke od Unije. Francuska je odbila da komentariše detalje navodnog dogovora sa Azerbejdžanom i status francuskih državljana.

Foto: Adam Warzawa/PAP

Jedan francuski diplomata rekao je samo da Francuska ima "specifičan nacionalni bezbednosni interes i želi da izađe u susret međunarodnim partnerima koji su nam se obratili u vezi sa gospodinom Usmanovom".

Istovremeno je tvrdio da Pariz ostaje "jedan od najodlučnijih aktera u jačanju pritiska na rusku ratnu mašineriju svim raspoloživim sredstvima".

Sankcije zamalo isteklef

Problem je mnogo širi od sudbine jednog ruskog milijardera. Za produženje ovog režima sankcija potrebna je jednoglasna odluka svih 27 članica EU. Francuska i Slovačka blokirale su planirano produženje sankcija, tražeći ustupke oko sankcionisanih ruskih milijardera.

Da dogovor nije postignut do isteka roka, sankcije protiv gotovo 2.600 pojedinaca i pravnih lica povezanih sa ruskom invazijom na Ukrajinu mogle su automatski da isteknu. Članice su zato u poslednjem trenutku dogovorile privremeno rešenje i produžile sankcije za samo sedam dana, dajući diplomatama dodatno vreme za pregovore.

Kako je sve počelo?

Priča nije počela sa Francuskom. Slovačka je već tražila da se sa evropske liste sankcija uklone dvojica milijardera, Ališer Usmanov i Mihail Fridman. Takvi zahtevi do sada su uglavnom dolazili od vlada koje se smatraju najnaklonjenijim Moskvi unutar EU, pre svega Mađarske Viktora Orbana i Slovačke Roberta Fica.

Francuska se pridružila pritisku za skidanje Usmanova, ali ne i Fridmana, a njen motiv je, prema FT-u, povezan sa odnosima sa Azerbejdžanom.

Kakve veze Azerbejdžan ima sa ruskim oligarhom?

Odnosi Francuske i Azerbejdžana poslednjih godina izrazito su loši. Pariz je kritikovao postupke Bakua u Nagorno-Karabahu i snažno podržavao Jermeniju, dok je Francuska optuživala Azerbejdžan za pritiske i proizvoljna hapšenja francuskih državljana.

Nekoliko Francuza nalazi se u azerbejdžanskim zatvorima, a Pariz pokušava da izdejstvuje njihovo oslobađanje. Prema informacijama FT-a, pitanje Usmanova pojavilo se upravo u tim pregovorima.

Usmanov već duže ima podršku dela država regiona. Za njegovo skidanje sa liste sankcija ranije su lobirale zemlje Centralne Azije, a podršku toj ideji davao je i turski predsednik Redžep Tajip Erdogan.

Ko je Ališer Usmanov?

Ališer Usmanov jedan je od najbogatijih poslovnih ljudi povezanih sa Rusijom. Rođen je 1953. godine u tadašnjem Sovjetskom Savezu, na području današnjeg Uzbekistana, a bogatstvo je izgradio u metalurgiji, rudarstvu, telekomunikacijama, tehnologiji i medijima.

Godinama je bio jedan od najmoćnijih ruskih milijardera. EU ga je stavila na listu sankcija 28. februara 2022, samo nekoliko dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Evropska unija navodi da ima izrazito bliske veze sa Vladimirom Putinom i da pripada krugu vodećih poslovnih ljudi aktivnih u sektorima koji ruskoj državi obezbeđuju značajne prihode. Usmanov takve tvrdnje osporava i godinama sudskim putem pokušava da obori sankcije protiv sebe.

Onda se pojavio i Mihail Fridman

Priča se dodatno zakomplikovala jer Slovačka ne traži samo uklanjanje Usmanova, već i ukidanje sankcija Mihailu Fridmanu. Fridman je jedan od najpoznatijih ruskih milijardera, suosnivač Alfa grupe i jedan od ljudi koji su izgradili Alfa banku, jednu od najvećih ruskih privatnih banaka.

Rođen je 1964. godine u Lavovu, tada delu Sovjetskog Saveza. I Fridman je sankcionisan nakon ruske invazije na Ukrajinu. EU ga je povezivala sa ruskim političkim vrhom i tvrdila da je imao snažne veze sa administracijom Vladimira Putina. Fridman takve navode odbacuje.

Njegov slučaj dodatno je komplikovan jer je Opšti sud EU ranije poništio deo sankcija koje su protiv njega važile u određenom periodu, zaključivši da za neke tvrdnje nije bilo dovoljno dokaza. To ipak nije automatski značilo njegovo trajno skidanje sa liste jer su kasnije donete nove odluke o sankcijama.

Nakon što se otvorila mogućnost da Usmanov bude skinut sa liste, Luksemburg je poručio da bi u tom slučaju mogao da zatraži da se ukloni i Fridman. Time je spor oko jednog oligarha počeo da se širi.

Ako jedna država dobije skidanje jednog imena kao uslov za svoj glas, druge članice mogu da zatraže isto za osobe za koje su one zainteresovane.

Upravo toga se deo evropskih diplomata sada pribojava.

Zelenski upozorio EU

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pozvao je evropske partnere da ne popuštaju. Posebno je spomenuo Usmanova i Fridmana i poručio da oligarsi na kojima počiva Putinov sistem moraju da osete posledice rata.

"Ruski oligarsi, bez kojih je Putinov sistem nezamisliv, moraju da osete da nigde na svetu ne mogu da budu mirni dok traje ovaj rat", rekao je Zelenski.

Dodao je da su Usmanov i njegovi partneri upravo oni ruski poslovni ljudi koji bi, ukoliko žele da se nešto promeni, morali da preduzmu konkretne poteze protiv rata.

Zašto je cela priča važna?

Spor više nije samo pitanje da li jedan ruski milijarder treba da ostane pod sankcijama. Francuski zahtev otvorio je mnogo veće pitanje, mogu li sankcije uvedene zbog ruske agresije na Ukrajinu da se koriste kao pregovaračka valuta za rešavanje potpuno drugih međunarodnih sporova. U ovom slučaju reč je o francuskim državljanima zatvorenim u Azerbejdžanu.

Istovremeno se pokazuje i slabost evropskog sistema odlučivanja. Budući da je za produženje sankcija potrebna jednoglasnost, svaka pojedinačna članica može ceo paket da drži kao taoca svojih zahteva.

Većina članica EU za sada odbija da popusti.

(Kurir.rs/FinancialTimes)