Uoči zasedanja Saveta bezbednosti UN o Ukrajini

ZAJEDNIČKO SAOPŠTENJE ZEMALJA EU I PARTNERA KIJEVA: "Solidarišemo se sa Ukrajinom dok se suočava sa ruskim agresorskim ratom"!

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: William Volcov / Zuma Press / Profimedia
Duboko smo zabrinuti zbog ruske eskalacije napada na civile i civilnu infrastrukturu širom Ukrajine, što je, prema podacima UN, dovelo do rekordnog broja žrtava u poslednjih nekoliko meseci, navosi se.
  • Saopštenje poziva Rusiju na prekid vatre, poštovanje međunarodnog prava i povratak svih pritvorenih, deportovanih i ratnih zarobljenika, uključujući decu.

Šefovi diplomatija EU, Francuske i Ukrajine, članice Evropske unije i "partneri istomišljenici" izdali su večeras, uoči zasedanja Saveta bezbednosti UN o Ukrajini, zajedničko saopštenje u kojem izražavaju solidarnost sa ovom zemljom i naročita zabrinutost zbog ruskih napada u Crnom moru kojim se, kako je ocenjeno, "ugrožava globalna bezbednost hrane".

Kako je saopšteno preko pres-služba EEAS-a, zajedničku izjavu dali su visoka predstavnica EU Kaja Kalas, ministar spoljnih poslova Francuske Žan-Noel Baro i ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrija Sibihe, a u ime Ukrajine, EU, Albanije, Andore, Australije, Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Kanade, Kostarike, Hrvatske, Kipra, Češke, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Gruzije, Nemačke, Grčke, Hondurasa, Mađarske, Islanda, Irske, Izraela, Italije, Japana, Letonije, Lihtenštajna, Litvanije, Luksemburga, Malte, Monaka, Crne Gore, Holandi je, Novog Zelanda, Severne Makedonije, Norveške, Paname, Poljske, Portugala, Južne Koreje, Moldavije, Rumunije, San Marina, Slovačke, Slovenije, Španije, Švedske, Švajcarske i Velike Britanije.

"Dok se Savet bezbednosti sastaje kako bi razgovarao o situaciji u Ukrajini, mi potvrđujemo našu zajedničku posvećenost principima Povelje UN i miru. Solidarišemo se sa Ukrajinom dok se ona i dalje suočava sa ruskim agresorskim ratom. Podsećamo da Povelja UN štiti suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet svih država, kao i neotuđivo pravo na samoodbranu“, navodi se u saopštenju.

Foto: Anthony Behar / Sipa USA / Profimedia

Potpisnici navode da "nakon četiri godine, šest meseci i 30 dana rata, broj ljudskih žrtava u ratu u Ukrajini nastavlja da raste".

"Duboko smo zabrinuti zbog ruske eskalacije napada na civile i civilnu infrastrukturu širom Ukrajine, što je, prema podacima UN, dovelo do rekordnog broja žrtava u poslednjih nekoliko meseci. Pozivamo na potpuno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava, na odgovornost i na zaštitu civila. Posebno smo zabrinuti zbog napada u Crnom moru. Rusija pokušava da blokira izvoz ukrajinskih žitarica, čime ugrožava globalnu bezbednost hrane", piše u saopštenju.

Potpisnici navode da stoga podržavaju "napore za postizanje dogovora o Crnom moru kojim bi se osigurala sloboda plovidbe" i pozivaju "na zaštitu komercijalnog brodarstva i kritične infrastrukture".

Naglašava se da je "Ukrajina je pristala na potpun, hitan i bezuslovan prekid vatre".

"Pozivamo Rusiju da konačno učini isto, kao neophodan korak ka suštinskoj diplomatiji i pregovorima koji vode ka miru. Hitno pozivamo Rusiju da obezbedi hitan, bezbedan i bezuslovan povratak u Ukrajinu svih pritvorenih, prisilno premeštenih ili deportovanih ukrajinskih civila, uključujući decu, kao i potpuni povratak svih ratnih zarobljenika i svih interniranih lica, kao značajne mere za izgradnju poverenja", piše u saopštenju.

Dodaje se da Ukrajina želi mir i da potpisnici takođe žele mir. "Rusija mora da zaustavi agresiju, prihvati prekid vatre i suštinski se uključi u pregovore radi postizanja sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira, u skladu sa međunarodnim pravom", poručuje se na kraju saopštenja.

Kurir.rs/Beta