Nekretnine

Oglasio se direktor RGZ: Izdato 1.200.000 potvrda za "Svoj na svome", u naknadnom roku stiglo 200.000 prijava za upis bespravnih objekata

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock, Printscreen
  • RGZ navodi da je stiglo 2.700.000 prijava za upis bespravnih objekata, od čega oko 200.000 u naknadnom roku.
  • Građani koji nisu stigli mogu da podnesu prijavu još danas do ponoći preko portala, Pošte Srbije ili lokalnih samouprava.

Vršilac dužnosti direktora Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) Dalibor Babić izjavio je, da je do danas stiglo 2.700.000 prijava za upis bespravnih objekata po zakonu "Svoj na svome", a od toga oko 200.000 u naknadnom roku i pozvao građane koji to još nisu učinili da do kraja dana podnesu prijave.

- Država je do danas izdala 1.200.000 potvrda u vezi sa upisom prava svojine na objektima koji su izgrađeni suprotno zakonskim propisima o gradnji. Katastar svakodnevno radi na sprovođenju tih potvrda i dnevno upišemo oko 11.500 objekata. Uposlili smo maksimalne kapacitete RGZ-a, odnosno svi zaposleni koji su radili na nekim drugim poslovima, preusmereni su da sprovedemo u što kraćem roku sve potvrde, kako bi građani imali svoju imovinu upisanu u katastar - rekao je Babić za Tanjug.

U RGZ očekuju, kako kaže, da u narednih nekoliko dana katastar sprovede sve potvrde koje su i izdate do danas.

Babić je naglasio da je do danas bitno da se podnese zahtev i dodao da ukoliko neki od dokumenata građani nemaju trenutno kod sebe, mogu naknadno da ga prilože kao dopunu, u nekom razumnom roku, ili će ih Agencija za prostorno planiranje i urbanizam obavestiti o tome da dokumentacija nije potpuna.

Foto: Dušan Vuković

- Najvažnije je podneti zahtev. Cilj države jeste da evidentira sve nepokretnosti - istakao je on.

Vlasnici nelegalnih objekata u Srbiji koji zbog objektivnih razloga nisu mogli u zakonskom roku da podnesu prijavu, u okviru zakona "Svoj na svome", mogu to da učine još danas do ponoći.

- Do sada je primljeno 2.700.000 prijava. Od toga, oko 200.000 prijava je predato u ovom naknadnom roku, koji je država i omogućila građanima koji iz opravdanih i objektivnih razloga nisu bili u prilici da podnesu zahtev za svoju nepokretnost. Uglavnom su to neki zdravstveni razlozi, ljudi nisu bili u Srbiji, ili bilo koji drugi opravdan razlog iz kog građani nisu na vreme podneli zahtev - rekao je Babić.

Podsetio je da građani još danas mogu da podnesu prijave preko portala "Svoj na svome" na bilo kom šalteru Pošta Srbije ili u svim lokalnim samoupravama i da su zato organizovali dežurne šaltere kako bi građani mogli da podnesu prijave.

- Dokumentacija koju treba da podnesu je jednostavna, treba da ponesu sa sobom svoju ličnu kartu i da tačno znaju za koji objekat podnose zahtev, odnosno broj parcele i na kojoj teritoriji opštine se ta nepokretnost i nalazi - rekao je on.

Naveo je da će dobiti svu pomoć zaposlenih u poštama ili lokalnim samoupravama. Babić je istakao da je država posvetila posebnu pažnju i značaj ovom projektu, kako bi se građanima u što kraćem roku omogućio upis u katastar nepokretnosti i kako bi imovina građana bila pouzdana i sigurna.

Kako kaže, katastar je omogućio dodatnu opciju, a to je da građanima šalju na kućnu adresu potvrde, odnosno izveštaje, na osnovu kojih se vrši upis prava svojine za građane.

- Pored toga smo građanima omogućili da u RGZ-u, u svakoj od službi za katastar nepokretnosti, mogu da preuzmu potpuno besplatan dokument u bilo kom trenutku, bez zakazivanja-dokument "Vaša lična karta nepokretnosti". To je dokument koji je potpuno iste važnosti kao izvod iz baze, odnosno list nepokretnosti - rekao je on.

Dodao je da će danas lokalne samouprave raditi do uveče, kako bi svi građani ostvarili svoje zakonsko pravo i podneli zahtev za svoju imovinu.

Babić je zamolio građane da proveravaju na portalu svoj status predmet. Prema njegovim rečima, do sada je bio mali broj nepotpunih prijava.

- Uglavnom je država do sada obradila predmete koji su bili kompletni. Tamo gde je bila dokumentacija nepotpuna, građani su dobili obaveštenje šta je to, što je potrebno da se dostavi kao dokaz da bi ta prijava bila potpuna. Obično su to nekakve skice posebnog dela koje izrađuju stručna lica, kako bi se na pouzdan i nedvosmislen način mogla utvrditi, recimo, površina, sobnost ili sprat na kome se neki stan nalazi ili je to nekakav podatak koji pokazuje taj pravni kontinuitet, od recimo, vlasnika parcele do onog lica koje je podnelo prijavu - objasnio je Babić za Tanjug.

Babić je istakao da je saradnja sa Agencijom za prostorno planiranje, na vrhunskom nivou, jer jedino tako se može ostvoriti rezultati i biti na usluzi građanima.

- Institucije moraju da sarađuju u interesu građana. Građanin kod nas dolazi sa problemom, podnose prijavu, a institucije su tu da ga vode kroz postupak, i upravo iz te dobre saradnje sa nadležnim institucijama, ne samo Agencijom, i sa lokalnim samoupravama, RGZ i država su se dobro organizovali da ovaj veliki projekat za naše građane sprovede u što kraćem roku. Očekujemo da u narednom periodu najveći broj prijava koje su potpune budu i sprovedene, da ljudi dobiju konačnu potvrdu, da dobiju upis u katastar i da konačno budu svoji na svome - naglasio je Babić.

Prijava nelegalnih objekata na osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima (Svoj na svome) počela je 8. decembra prošle godine i trajala je do 8. februara u ponoć 2026. godine.

Prijave su se podnosile onlajn putem, preko digitalne platforme koju je uspostavila Agencija za prostorno planiranje i urbanizam i to svojim JMBG-om i ličnom kartom, nalogom na portalu eUprava ili preko uslužnog centra lokalne samouprave.

Troškovi upisa su u rasponu od 100 do 1.000 evra i zavise od površine objekta i mesta gde se nepokretnost nalazi. Od plaćanja naknade oslobođeni su primaoci socijalne pomoći, osobe sa invaliditetom, borci, samohrani roditelji i porodice sa troje i više dece.

Ovaj zakon je predvideo da objekti budu evidentirani, a potom i upisani u katastar nepokretnosti čime će građani moći slobodno da raspolažu svojom imovinom - kroz kupoprodaju, nasleđivanje, hipoteku, legalno priključenje na komunalnu i drugu infrastrukturu.

Takođe, zakonom je predviđena i nulta tolerancija na novu bespravnu gradnju, jer će po njegovom stupanju na snagu svi objekti koji se grade bez izdate građevinske dozvole, odnosno, bez rešenja o odobrenju za izvođenje radova, biti upisani kao vlasništvo države.

Biznis Kurir/Tanjug