"Ako nema subvencija, moramo da uzmemo kredit ili pozajmicu" Poljoprivrednik otkriva s kakvim problemima se suočava: Nekad su bile veće isplate, sad još i kasne
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Kasni isplata subvencija poljoprivrednicima, a rok je istekao 1. novembra, što proizvođači vide kao novi udar pred jesenju setvu.
- Poljoprivrednik Njegoš Stojadinović kaže da je 15.000 dinara po hektaru premalo za ozbiljnu proizvodnju i da bez većih podsticaja nema napretka.
Kasni isplata subvencija poljoprivrednicima, a taj rok je istekao 1. novembra. Poljoprivrednici upozoravaju da to nije prvi put da država kasni sa isplatom onda kada im je novac najpotrebniji. Ovoga puta podrška je izostala pred jesenju setvu i to nakon četiri uzastopne teške godine koje su proizvođače finansijski ozbiljno iscrpele.
Ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragan Glamočić rekao je da nema politički legitimitet da odlučuje o isplati podsticaja i istakao da o tome treba da odlučuje nova vlada.
U kakvoj su situaciji poljoprivrednici iz prve ruke je otkrio poljoprivrednik Njegoš Stojadinović kada je gostova u emisiji "Puls Srbije" na Kurir televiziji.
Stojadinović govori da koristi subvencije po hektaru zemlje i da one iznose 15.000 dinara po obradivoj površini, pa je istakao da je za ozbiljnu proizvodnju potrebna veća isplata subvencija jer bez adekvatnih sistema i opreme dolazi do stagniranja proizvodnje.
- Ja koristim subvencije po hekatru, a one su nekada bile dosta veće, ali su sada 15.000 po hektaru. Te subvencije su male, pogotovo za nas koji dolazimo iz ibarskih krajeva, ja sam u brdovitom delu i to je peta, šesta klasa zemlje. Po hektaru je 15.000 dinara subvencija, a to je dovoljno da naspemo rezervoar gorivo. Po hektaru obradive površine se dobija subvencija, bez obzira da li posadili hektar šljive, kupusa, maline, mi dobijamo 15.000 dinara. Ja imam četiri hektara obradive površine - rekao je Stojadinović, pa nastavio:
- Po potpisu, ministarstvo bi trebalo da što brže, recimo u roku od mesec dana da isplati subvencije jer krećemo sa proizvodnjom. Poenta je isplatiti subvencije na vreme, a ne da čekamo septembar, oktobar.
Male su subvencije pogotovo zbog porasta cena đubriva, radne snage koja je iz godine u godinu veća, potom hemije, raznih preparata. Samim tim, 60.000 lako prevedem u gorivo, a to je oko 200 litara nafte. To je nedovoljno. Ja bih da subvencije ne budu manje od 50.000 po hektaru kako bismo uspeli u proizvodnji, a naročito zbog ovih suša. Kukuruz je bio kao nikada do sada, bez sistema za navodnjavanje nema ozbiljne proizvodnje.
O tome kako kašnjenje isplata praktično utiče na proizvodnju objasnio je Stojadinović za gledaoce Kurira:
- Znate, otežava dosta. Moramo, u svakom slučaju, ako nemamo subvencije, moramo da uzmemo kredit ili da pozajmimo. Većina ulaze u dugove, moraju, teško da ne uđe u dugove. Ja koji imam četiri hektara, manju proizvodnju, neću ući u dugove, ali i da uđem to je malo. Mi nemamo određenu cenu, mizarne su bile cene kupusa, dok su sada nešto prihvatljivije. Poljoprivredni proizvođači ne znamo krajnu cenu, koliko ćemo zapravo zaraditi.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
Bonus video: