dr Svetislav Mališić

Neko u porodici je imao infarkt pre 50. godine? Kardiolog otkriva da li ste u riziku

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Infarkt može da pogodi i mlade ljude koji do tada nisu imali nikakve srčane tegobe Foto: Shutterstock, Privatna arhiva
Ako je neko u vašoj porodici doživeo infarkt pre 50. godine, koliko je verovatno da ste i vi izloženi istom riziku?

Infarkt se često doživljava kao nešto što se događa drugima, uglavnom u poznijim godinama. Međutim, ni mladost ni odsustvo tegoba nisu garancija da je srce zdravo. Upravo zato je važno znati kada bi trebalo proveriti njegovo stanje, ali i prepoznati trenutak u kojem od brzine reakcije može zavisiti život. O tome na Instagram profilu govori kardiolog dr Svetislav Mališić. 

- Od infarta ne mora da se umre, to svim pacijentima govorim. Mnogi ljudi u jako mladim godinama završavaju svoje živote jako tragično, a zašto? Zato što su mislili da su zdravi. Jer vi ako imate u porodici oca, strica, dedu... koji su imali infarkt pre pedesete godine života, to je jako značajan faktor rizika. Čovek mora da vodi računa da ne dođe do toga, mora da bude svestan. Moja generalna preporuka je da jednom godišnje poseti kardiologa i uradi set pregleda gde ćemo da vidimo tačno i precizno u kakvom se stanju nalazi njegovo srce i njegovi krvni sudovi, da li ima rizik ili ga nema. Ako ima, dobiće tretman, a ako ga nema, dobiće preporuke kako da unapredi svoje kardiovaskularno zdravlje - objašnjava dr Mališić.

Osnovni pregled srca obuhvata pregled kardiologa, EKG, ultrazvuk srca i test opterećenja, kako bi se dobio jasniji uvid u rad srca, srčani ritam i odgovor srca na fizički napor, napominje doktor.

Bol koji se pamti ceo život 

Ako ipak dođe do razvoja infarkta, postoji takozvani zlatni sat ili dva, kada pravovremeno lečenje može da ograniči oštećenje srčanog mišića i poveća šanse za preživljavanje.

Ako je neko u porodici imao infarkt pre 50. godine, savetuje se godišnji pregled kod kardiologa Foto: Shutterstock

- Koliko zlatni sat stvarno traje u vremenskom periodu zavisi od mnogo situacija. Zavisi koji je krvni sud zahvaćen, zavisi koji je sistem, da li je levi ili desni. Levi ako je zahvaćen, onda to može da bude jako opasno - opominje dr Mališić.

Najčešći simptom infarkta kad se već dešava je katastrofičan bol u grudima koji se pamti za ceo život, ističe kardiolog.

- To je jako snažan bol koji je praćen preznojavanjem, koji je praćen ubrzanim disanjem, ubrzanim pulsom. Jednostavno organizam je u stanju uzbune po sistemu: "idemo, gotovo". Znači, imamo situaciju gde je jako velika površina srčanog mišića ostala u jako kratkom vremenskom periodu ostala bez kiseonika i tu se dešavaju jako veliki i maligni poremećaji srčanog ritma koji su najčešći uzrok naprasne srčane smrti kod mladih ljudi - poručuje dr Svetislav Mališić.

Uredni nalazi, a srce ipak u riziku: Lekar objašnjava šta rutinski pregledi ne mogu uvek da otkriju?