Stavite parče aluminijumske folije na zid: Za 48 sati otkriva glavni uzrok vlage u stanu i štedi novac za majstore
Dodajte Kurir u vaš Google izborTamne mrlje na zidovima, otpadanje boje i težak miris ustajalosti obično su prvi signali da se u stanu pojavila vlaga. U tim trenucima većina ljudi odmah kupuje farbu ili hemijska sredstva protiv buđi, verujući da će time trajno sanirati štetu. Ipak, ako se prethodno ne utvrdi pravi izvor problema, ovakvi zahvati donose samo kratkotrajno zatišje.
Pre nego što uložite novac u majstore ili skupe premaze, vredi isprobati brzu proveru za koju su vam potrebni samo komad aluminijumske folije i selotejp. Priprema traje svega nekoliko minuta, a posle jednog do dva dana dobićete jasniju sliku o tome šta se zapravo dešava.
Ovaj praktičan postupak opisao je novinar Nejtan Kolman za kanadski portal "The Weather Network". Mada ne predstavlja konačnu dijagnozu, test može da posluži kao odličan putokaz da li je reč o običnoj kondenzaciji u prostoriji ili voda prodire iz same konstrukcije zida.
Početni simptomi se najčešće jedva primećuju – javi se sitna tamna tačka u ćošku, kreč oko prozora dobije drugačiju boju ili krene da se kruni, da bi se fleke vremenom širile uz prepoznatljiv miris. Vlaga se stvara ili zbog kondenzacije, kada se vodena para iz toplog vazduha lepi za hladne zidove, ili usled prokišnjavanja fasade, loše hidroizolacije i kvarova na cevima. Zbog toga je ključno da se prvo pronađe uzrok, umesto da se posledice samo prefarbaju.
Kako se izvodi provera sa aluminijumskom folijom
Čitav proces zasniva se na jednostavnoj fizici: pošto aluminijumska folija ne propušta vodenu paru, mesto na kom se skupe kapljice otkriva sa koje strane stiže višak vlage. Najpre odaberite problematičan deo zida na kom se vide fleke ili promena boje, blago ga prebrišite suvom krpom i sačekajte da se sasvim osuši.
Potom odsecite kvadrat aluminijumske folije dimenzija oko 20 puta 20 centimetara, prislonite ga uz zid i dobro zalepite trakom duž sve četiri ivice, vodeći računa da nigde ne ostane prolaz za vazduh. Pre lepljenja obavezno testirajte da li traka skida boju, naročito na mestima gde je podloga već načeta. Ostavite foliju da stoji 24 do 48 sati, a zatim je pažljivo odlepite i pogledajte gde su se nakupile kapljice vode.
Šta otkriva vlaga sa spoljašnje strane folije
Ukoliko uočite kapljice na strani folije okrenutoj ka sobi, dok je sam zid ispod nje ostao potpuno suv, najverovatnije se radi o kondenzaciji. Ova pojava je naročito izražena u jesenjim i zimskim mesecima, kada se topao vazduh iz grejanih soba sudara sa hladnim zidnim površinama. Tada se para pretvara u vodu, najčešće oko prozorskih okvira, u uglovima soba, iza glomaznih plakara i na spoljnim zidovima.
Svakodnevne aktivnosti poput kuvanja, kupanja, sušenja rublja u stanu i slabog luftiranja dodatno pune vazduh vlagom, koja se potom taloži na najhladnijim mestima. Kada test pokaže ovakav rezultat, rešenje leži u boljem provetravanju – otvarajte prozore širom nekoliko puta dnevno na po par minuta, uključujte aspirator dok kuvate i ventilator u kupatilu, i izbegavajte da sušite veš u prostorijama bez dobre ventilacije. Takođe, odmaknite teške komade nameštaja nekoliko centimetara od spoljnih zidova kako bi vazduh neometano strujao, a u kritičnim prostorijama od velike pomoći može biti i električni odvlaživač.
Kada je folija vlažna sa unutrašnje strane
Ako po skidanju folije primetite da je mokra njena strana koja je bila naslonjena na zid, ili je sam zid ispod nje vlažan, velika je verovatnoća da voda dolazi iz same strukture objekta. Razlozi za to mogu biti višestruki: kod starijih građevina često je reč o propaloj hidroizolaciji ili kapilarnoj vlazi koja se penje iz temelja, na spoljnim zidovima voda ulazi kroz napuklu fasadu, dok u pojedinim slučajevima problem prave dotrajale vodovodne cevi.
Međutim, vlažan zid ispod folije ne mora uvek da znači pucanje cevi ili prodor kišnice, jer se kondenzacija ponekad formira i unutar samog zida, pa je za tačnu procenu nekad potreban dolazak stručnjaka. Posebno treba pratiti mrlje koje rastu posle jakih kiša, zidove koji ne mogu da se osuše ni tokom dugih sušnih perioda, kao i delove na kojima se boja ljušti, a malter roni. U takvim okolnostima novo krečenje je bacanje para sve dok se izvor curenja potpuno ne zatvori i zid ne sanira.
Šta raditi ako je folija posle dva dana potpuno suva
Čak i kada folija posle 48 sati ostane sasvim suva, to nije garancija da je problem nestao. Vlaga u stambenom prostoru ume da bude promenljiva i zavisi od spoljnih vremenskih uslova, režima grejanja, razlike u temperaturi i navika ukućana. Zid koji deluje suvo tokom nekoliko vedrih dana može naglo da povuče vlagu posle pljuska, dok se kondenzacija najjače javlja tokom ledenih noći, zbog čega proveru treba ponoviti baš u uslovima kada se fleke obično pojavljuju. Pored toga, ovaj trik ne može da pokaže da li se buđ već razvila duboko u zidu niti kolike su razmere štete, pa ga treba shvatiti isključivo kao prvu pomoć, a ne kao zamenu za stručnu analizu.
Mala provera koja čuva kućni budžet
Glavna prednost ove metode leži u tome što ne košta gotovo ništa i ne traži nikakav poseban alat, a daje dragocene početne smernice. Iako ne menja pregled majstora, pomaže vam da razdvojite potencijalne uzroke i znate u kom pravcu da tražite rešenje – da li je dovoljno da češće provetravate stan i smanjite vlažnost vazduha, ili je vreme za kontrolu instalacija, izolacije i fasade. Zato, pre nego što ponovo uzmete valjak i farbu u ruke, odvojite dva dana za ovaj jednostavan test jer vam on može uštedeti novac i usmeriti vas pravo ka korenu problema.
Pogledajte video: Kako se kida aluminijumska folija