Loše vesti za građane Hrvatske: Rast cena i inflacije, samo dve zemlje u EU su gore od njih
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Slabija domaća tražnja i rast cena usporavaju privredu, dok se za EU i evrozonu očekuje sporiji rast
- Hrvatska bi ove godine mogla da ima inflaciju od 4,2 odsto, ali i nezaposlenost na rekordno niskih 4,7 odsto
Visoke cene hrane, energenata i drugih svakodnevnih troškova nastavljaju da opterećuju kućne budžete, a posledice sve slabije kupovne moći građana osećaju se i u privredi. Kada domaćinstva zbog poskupljenja smanjuju potrošnju, to se odražava i na privrednu aktivnost. Upravo je slabija domaća tražnja jedan od razloga zbog kojih se Hrvatskoj ove i naredne godine predviđa sporiji privredni rast.
Prema jesenjim ekonomskim prognozama koje je Evropska komisija objavila u utorak, bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske ove godine trebalo bi da poraste za 2,1 odsto, dok se u 2027. očekuje nešto snažniji rast od 2,4 odsto.
Reč je o osetnom usporavanju u odnosu na 2025. godinu, kada je, prema podacima navedenim u izveštaju, hrvatska privreda porasla za 3,5 odsto. Uprkos slabijim rezultatima, Hrvatska bi i dalje trebalo da beleži veće stope rasta od proseka Evropske unije i evrozone.
Cene usporavaju privredu
Evropska komisija pritom je pogoršala ranije prognoze za hrvatsku privredu. U prolećnim prognozama, objavljenim u maju, predviđala je da će BDP ove godine porasti za 2,7 odsto, a naredne za 2,5 odsto. Nove procene tako donose smanjenje očekivanog rasta u obe godine.
Jedan od ključnih razloga za takav razvoj događaja jeste slabljenje lične potrošnje. Zbog rasta cena očekuje se da će domaćinstva manje trošiti, što će se negativno odraziti na ukupnu privrednu aktivnost. Međutim, Hrvatska nije jedina zemlja čiji su ekonomski izgledi pogoršani. Evropska komisija snizila je prognoze i za privredu cele Evropske unije, koja bi ove i naredne godine trebalo da raste po stopi od 1,4 odsto.
Još skromniji rezultati očekuju se u evrozoni, gde bi privredni rast u obe godine trebalo da iznosi 1,2 odsto. Na takve prognoze utiču nestabilne globalne okolnosti i rast cena energenata, koji je premašio ranija očekivanja.
Neke zemlje beležiće pad privredne aktivnosti
Razlike među državama članicama pritom će biti znatne. Najveći privredni rast ove godine očekuje se u Danskoj, gde bi BDP trebalo da poraste za 4,5 odsto. Slede Slovenija i Malta, za koje se predviđa rast od 3,9 odsto. Za razliku od tih zemalja, Irska i Rumunija suočiće se sa blagim padom privredne aktivnosti.
Među državama čija će privreda ipak zabeležiti rast, najslabiji rezultat trebalo bi da ostvari Belgija, sa predviđenim povećanjem BDP-a od svega 0,7 odsto.
Uprkos usporavanju privrede, na hrvatskom tržištu rada trebalo bi da se nastavi povoljan trend. Prema procenama Evropske komisije, stopa nezaposlenosti ove godine trebalo bi da se spusti na rekordno niskih 4,7 odsto. Dodatno poboljšanje očekuje se 2027. godine, kada bi nezaposlenost trebalo da iznosi 4,6 odsto. Time bi Hrvatska zadržala znatno povoljniju situaciju od proseka Evropske unije, za koju se predviđa stopa nezaposlenosti od 6,1 odsto.
Hrvatska među zemljama sa najvišom inflacijom
Zanimljivo je da bi najvišu stopu nezaposlenosti među članicama trebalo da ima Finska, i to 10,6 odsto. Sledi Španija sa 9,9 odsto, dok se u Švedskoj očekuje nezaposlenost od 8,6 odsto. Grčkoj i Francuskoj predviđa se ista stopa nezaposlenosti od 8,4 odsto.
Dok prognoze za tržište rada donose ohrabrujuće podatke, situacija sa rastom potrošačkih cena znatno je nepovoljnija. Hrvatska bi ove godine trebalo da se nađe među tri države Evropske unije sa najvišom stopom inflacije. Prema procenama Evropske komisije, inflacija bi trebalo da dostigne 4,2 odsto, što je osetno više od predviđenog proseka Evropske unije od 3,3 odsto.
Višu stopu inflacije trebalo bi da imaju samo dve članice. Najizraženiji rast cena očekuje se u Rumuniji, gde bi inflacija trebalo da iznosi 7,9 odsto, dok se u Bugarskoj predviđa stopa od 4,6 odsto. Ipak, za hrvatske potrošače postoji i nešto povoljnija prognoza. Evropska komisija očekuje da će se inflacija tokom 2027. godine usporiti na tri odsto.
To bi značilo sporiji rast cena nego ove godine, ali ne i njihov povratak na raniji nivo. Naime, smanjenje inflacije ne podrazumeva pojeftinjenje proizvoda i usluga, već samo znači da će njihove cene u proseku rasti sporijim tempom.
Biznis Kurir/Dnevno.hr