ONA BI MOGLA DA BUDE PRVA PREDSEDNICA SAD Američka levica sprema veliki politički potez, evo ko želi da je vidi u Beloj kući (FOTO)
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Njujorški ogranak DSA pozvao je Aleksandriju Okasio-Kortez da se kandiduje za predsednicu SAD 2028. godine, kroz rezoluciju usvojenu na konvenciji.
- Rezolucija nije zvanična podrška, već pokušaj da se za njenu kampanju izgradi temelj i podstakne levica Demokratske stranke.
Njujorški ogranak Demokratskih socijalista Amerike (DSA) zvanično je pozvao kongresmenku Aleksandriju Okasio-Kortez da se kandiduje za predsednicu SAD na izborima 2028. godine. Odluka je doneta u obliku rezolucije na konvenciji ogranka, prenosi CNN.
Priprema terena za predsedničku kampanju
Usvojena rezolucija ne predstavlja zvaničnu podršku kandidaturi, već pokušaj američkih demokratskih socijalista i levog krila Demokratske stranke da podstaknu Okasio-Kortez, jednu od najistaknutijih članica pokreta, da uđe u trku za Belu kuću.
Gustavo Gordiljo, kopredsedavajući lokalnog ogranka, opisao je rezoluciju kao "obavezu da se podstakne i izgradi temelj za predsedničku kampanju".
Gordiljo je na konferenciji za novinare nakon konvencije izjavio da su "AOC i njujorški DSA posvećeni jačanju pokreta demokratskih socijalista".
Dodao je da će "DSA stvoriti uslove za predsedničku kampanju koja može da promoviše političke ciljeve radničke klase".
U tim dokumentima navedeni su i politički prioriteti za koje očekuju da će ih Okasio-Kortez zastupati. Među njima su embargo na isporuke oružja Izraelu, ukidanje Službe za imigraciju i carinu (ICE), uvođenje univerzalnog zdravstvenog osiguranja (Medicare for All) i Zeleni novi dogovor (Green New Deal).
Portparol kongresmenke Okasio-Kortez nije odgovorio na upite CNN-a. Ona se organizaciji ponovo pridružila u avgustu, nakon što joj je članstvo nakratko isteklo.
Ko je Aleksandrija Okasio-Kortez?
Okasio-Kortez je ranije izjavila da će odluku o svom sledećem političkom koraku doneti nakon izbora na polovini predsedničkog mandata.
Potvrdila je da otvoreno razmatra kandidaturu za Belu kuću ili za mesto u američkom Senatu.
Navela je da prilikom razmatranja mogućnosti uzima u obzir svoje etničko poreklo, privatni život, godine i procenu koji joj put pruža veće šanse za pobedu.
Aleksandrija Okasio-Kortez, poznata po inicijalima AOC, američka je političarka i poslanica u Predstavničkom domu Kongresa SAD iz Njujorka.
Na nacionalnu političku scenu probila se 2018. godine, kada je kao relativno nepoznata kandidatkinja, bez podrške velikih korporativnih donatora, na unutarstranačkim izborima iznenadila javnost i pobedila dugogodišnjeg demokratskog kongresmena Džoa Kraulija.
Kao članica Demokratske stranke i organizacije Demokratski socijalisti Amerike (DSA), brzo je postala jedno od najprepoznatljivijih i najuticajnijih lica progresivnog krila američke levice, poznata po veštom korišćenju društvenih mreža i direktnoj komunikaciji sa mlađim biračima.
Njeni ekonomski i socijalni stavovi zasnivaju se na ideji demokratskog socijalizma i snažnoj državnoj intervenciji radi smanjenja ekonomske nejednakosti.
Okasio-Kortez se zalaže za uvođenje univerzalnog javnog zdravstvenog osiguranja poznatog kao "Medicare for All", besplatno visoko obrazovanje na državnim univerzitetima i otpis studentskih dugova.
Jedna od vodećih predstavnica progresivne levice
Smatra da stanovanje treba da bude osnovno ljudsko pravo, zbog čega podržava strožu kontrolu stanarina i ulaganja u pristupačnu stanogradnju.
Kako bi se ti programi finansirali, zalaže se za znatno veće oporezivanje najbogatijih pojedinaca i velikih korporacija, uz istovremeno jačanje radničkih sindikata, povećanje minimalne zarade i uvođenje savezne garancije za zapošljavanje.
U oblasti zaštite životne sredine i energetike, Okasio-Kortez je najpoznatija kao koautorka rezolucije "Green New Deal".
Taj sveobuhvatni plan predviđa potpuni prelazak Sjedinjenih Američkih Država na obnovljive izvore energije u roku od jedne decenije, ali ga direktno povezuje sa ekonomskim reformama i otvaranjem miliona novih "zelenih" radnih mesta.
Njen pristup klimatskim promenama zasniva se na pretpostavci da ekološka tranzicija istovremeno mora da ispravi društvene nepravde, uz najveća ulaganja u siromašnije zajednice i radnike koji bi mogli da budu pogođeni gašenjem industrije fosilnih goriva.
Kada je reč o ljudskim pravima, imigraciji i spoljnoj politici, zastupa izrazito progresivne stavove.
Snažno podržava reproduktivna prava žena, zaštitu LGBTQIA+ zajednice i reformu krivičnog pravosuđa sa ciljem smanjenja masovnog zatvaranja.
U imigracionoj politici zalaže se za ukidanje Službe za imigraciju i carinu (ICE) i otvaranje puta ka državljanstvu za imigrante bez regulisanog statusa.
U spoljnoj politici često kritikuje američki vojni intervencionizam i prekomernu potrošnju na odbranu, zalažući se za diplomatiju, smanjenje vojne pomoći određenim saveznicima i snažniji fokus na ljudska prava u međunarodnim odnosima.
(Kurir.rs/CNN)