Planeta

BRISEL SPREMA NOVIH 45 MILIJARDI EVRA ZA UKRAJINU! Zelenskom ni to neće biti dovoljno, EU pred teškom odlukom

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: POU / Zuma Press / Profimedia, PETRAS MALUKAS / AFP / Profimedia
  • Evropska komisija planira da predloži dodatnih 45 milijardi evra kredita Ukrajini za 2027. godinu, uz otplatu tek po dobijanju reparacija od Rusije.
  • Najveći deo novca bio bi namenjen ukrajinskoj odbrambenoj industriji, dok bi ostatak išao kroz programe makrofinansijske pomoći i reformi.
  • Brisel istovremeno pokušava da uključi i druge saveznike kroz izmene pravila i nove garancije, jer ukrajinski finansijski manjak i dalje nije pokriven.

Evropska komisija planira da predloži dodatnih 45 milijardi evra (49,5 milijardi dolara) kredita Ukrajini tokom 2027. godine, kao i izmene zakonskih propisa koje bi omogućile obezbeđivanje još nekoliko milijardi evra od drugih zemalja, navodi se u nacrtu dokumenta u koji je 17. novembra imao uvid novinar Kris Pauers za Kyiv Independent.

Predlog, koji bi trebalo da bude predstavljen 18. novembra, dolazi nakon što je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u oktobru otkrio da će Ukrajini samo tokom 2027. godine nedostajati 70 milijardi evra (77 milijardi dolara) i pozvao Evropsku uniju da pomogne.

Evropska komisija predlaže obezbeđivanje 45 milijardi evra kredita "garantovanih raspoloživim prostorom u budžetu EU", navodi se u nacrtu dokumenta.

Novi predlog bi zatim bio upućen državama članicama EU na razmatranje i odobravanje.

"Ukrajina bi počela da otplaćuje kredit tek kada dobije reparacije od Rusije", navodi se u dokumentu.

Isti uslov važi i za prethodno odobreni kredit od 90 milijardi evra (99 milijardi dolara), čija je isplata već u toku.

Kako bi bilo raspoređeno 45 milijardi evra?

Kao i kod prethodnog kredita, predlog predviđa raspodelu 45 milijardi evra kroz tri mehanizma finansiranja.

Najveći deo, odnosno 25 milijardi evra (27,5 milijardi dolara), bio bi namenjen jačanju kapaciteta ukrajinske odbrambene industrije.

Novac bi se dodeljivao na osnovu proizvodnih planova koje bi Ukrajina dostavljala, odnosno spiskova proizvoda koje želi da kupi.

Kao i kod kredita od 90 milijardi evra, prednost bi imali proizvođači iz Evropske unije i Ukrajine, ali bi bio zadržan fleksibilan mehanizam odobravanja kupovine iz trećih zemalja kada je to neophodno.

Ukrajina je već koristila ovaj mehanizam kako bi dobila izuzetke za nabavku jeftinih kineskih komponenti za dronove i američkih raketa presretača PAC-3 za sisteme Patriot, u slučajevima kada evropski proizvođači nisu mogli da obezbede odgovarajuće alternative potrebnom brzinom i u potrebnim količinama.

Preostalih 20 milijardi evra (22 milijarde dolara), prema nacrtu dokumenta, bilo bi ravnomerno podeljeno između dva programa kroz koje Ukrajina dobija sredstva u zamenu za sprovođenje reformi koje zahtevaju EU i Međunarodni monetarni fond.

Reč je o programima makrofinansijske pomoći i Instrumentu za Ukrajinu (Ukraine Facility).

Međutim, čak i uz ovaj paket, ostalo bi nepokriveno 25 milijardi evra od ukupnog manjka koji je Zelenski ranije procenio.

Brisel pokušava da uključi i druge saveznike

Tokom 2026. godine Evropska komisija više puta je ponovila da je kredit od 90 milijardi evra osmišljen tako da pokrije samo dve trećine ukrajinskih potreba i da bi treće zemlje morale da povećaju svoju podršku.

Ipak, malo njih je to učinilo.

Kako bi izbegla ponavljanje istog problema, Komisija sada predlaže izmene dva zakona koje bi saveznicima olakšale povećanje finansijske pomoći Ukrajini.

Prva izmena odnosi se na Instrument za Ukrajinu, fond iz kojeg Kijev dobija novac kao nagradu za sprovođenje reformi neophodnih za pristupanje Evropskoj uniji.

Predlog predviđa da "treće zemlje sa visokim kreditnim rejtingom obezbede neopozive, bezuslovne finansijske garancije koje se mogu aktivirati na zahtev" Evropske unije.

Takve garancije mogle bi da omoguće dodatnih pet milijardi evra (5,5 milijardi dolara) za Instrument za Ukrajinu, povrh deset milijardi evra (11 milijardi dolara) koje predlaže sama EU.

Foto: RONALD WITTEK/EPA

Predlog takođe predviđa da te zemlje učestvuju u plaćanju kamata na dug kroz "odgovarajući doprinos".

Norveška je već učestvovala u finansiranju Instrumenta za Ukrajinu, što ukazuje na mogućnost da bi se i druge zemlje mogle uključiti u ovaj model.

Drugi predlog odnosi se na izmenu zakona kako bi se "podržale članice G7 u obezbeđivanju novih kredita Ukrajini".

U dokumentu se oni nazivaju "ERA krediti druge generacije".

Prva generacija ERA kredita dogovorena je u oktobru 2024. godine i omogućila je Ukrajini pristup iznosu od 50 milijardi dolara.

Servisiranje i otplata tih kredita finansiraju se prihodima ostvarenim od zamrznute ruske državne imovine.

Prema predlogu Komisije, "takvi novi krediti bili bi otplaćivani iz budućih tokova vanrednih prihoda koji proističu iz zamrznute ruske državne imovine, nakon što prethodno podržani krediti budu otplaćeni".

Međutim, dokument ne procenjuje koliko bi dodatnog novca ovaj mehanizam mogao da obezbedi.

Finansijski problemi sve više opterećuju Evropsku uniju

Predlog Evropske komisije predstavlja pokušaj pronalaženja rešenja za sve složeniji finansijski problem, koji postaje sve teži kako se ruski rat protiv Ukrajine nastavlja.

U dokumentu se priznaje da bi "mobilizacija dodatnih značajnih sredstava država članica za finansiranje Ukrajine predstavljala veliki ekonomski izazov".

Troškovi povećanja izdvajanja za odbranu, nastavka podrške Ukrajini, ubrzavanja prelaska na obnovljive izvore energije i finansiranja socijalnih sistema u zemljama sa sve starijim stanovništvom dodatno opterećuju budžete širom Evropske unije.

Prema ekonomskim prognozama objavljenim 17. novembra, očekuje se da će sve osim četiri države članice EU imati budžetski deficit tokom 2027. godine.

Koaliciona vlada Belgije nalazi se na ivici raspada zbog nemogućnosti postizanja kompromisa o merama za poboljšanje finansijske situacije u zemlji.

Istovremeno, države na istočnom krilu Evropske unije zahtevaju veću podršku iz narednog evropskog budžeta, tvrdeći da snose nesrazmerno veliki deo tereta odbrane Unije i kontrole njenih granica.

"Primereno je razviti inovativno rešenje za koje se ne očekuje da će predstavljati finansijsko opterećenje ni za Ukrajinu ni za države članice", navodi se u nacrtu dokumenta Evropske komisije.

Ipak, predložena uredba predviđa da EU pokriva troškove novog kredita od 45 milijardi evra, kao što već čini sa prethodno odobrenim kreditom od 90 milijardi evra, koristeći raspoloživi prostor u budžetu Unije.

Države članice još pregovaraju o narednom sedmogodišnjem budžetu EU za period od 2028. do 2034. godine.

Trenutni predlog uključuje 89 milijardi evra (98 milijardi dolara) pomoći Ukrajini.

Taj iznos nije dovoljan da pokrije ukrajinski finansijski manjak čak ni za jednu godinu, dok bi troškovi servisiranja postojećih kredita dodatno smanjili raspoloživa sredstva.

U tom trenutku biće neophodno razmotriti druge mogućnosti, od kojih bi neke mogle biti politički veoma nepopularne, pod pretpostavkom da se podrška Ukrajini nastavi.

Na primer, države članice EU mogle bi da izdvajaju veći deo svojih poreskih prihoda ili da povećaju poreze.

Političari će, međutim, nerado pristajati na takve mere, posebno zato što se u brojnim evropskim zemljama tokom 2027. godine održavaju izbori.

Ponovo se otvara pitanje zamrznute ruske imovine

Evropska unija mogla bi ponovo da razmotri mogućnost korišćenja više od 200 milijardi evra (220 milijardi dolara) ruske državne imovine koja se nalazi na njenoj teritoriji.

Tom potezu protivilo se nekoliko zemalja, a naročito Belgija, kada je predlog prvi put iznet u decembru 2025. godine.

Predstavnici više država članica rekli su za Kyiv Independent da i dalje ne postoji spremnost za ponovno otvaranje tog pitanja.

Prema njihovim rečima, osnovni problemi ostali su isti, uprkos pokušajima evropskih zakonodavaca i pojedinih država da ponovo pokrenu ovu inicijativu.

Druge ideje ipak bi mogle da dobiju podršku, uključujući okvir za optimizaciju vanrednih prihoda od ruske imovine, poznat kao WOLF (Windfall Optimization Loan Framework).

Taj model predviđa maksimalno povećanje prihoda od ruske imovine bez promene njenog pravnog statusa.

Međutim, države članice EU do sada nisu ozbiljno razmatrale ni taj ni druge alternativne predloge.

Prva prilika da evropski lideri razgovaraju o predlogu Komisije i dugoročnom finansiranju Ukrajine biće sastanak Evropskog saveta u Briselu, zakazan za 26. i 27. novembar.

Postoje velika očekivanja da bi dogovor o finansiranju Ukrajine tokom 2027. godine, kao i o narednom budžetu Evropske unije u celini, mogao da bude postignut do poslednjeg ovogodišnjeg sastanka lidera EU, zakazanog za 17. i 18. decembar.

(Kurir.rs/TheKyivIndependent)