Društvo

Nebojša ima IQ 203, NASA se otimala za njega, a njegov izum koristi Mercedes: Bez ovog Srbina ne bi bilo "juga", a u Jugoslaviji završio kao tehnološki višak

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Youtube/Телевизија Храм/Prva TV/Shutterstock
  • Nebojša Milošević iz Trstenika imao je IQ 203 i patente za koje su se interesovali Mercedes i NASA, a njegov hidrodinamički menjač poslužio je kao osnova za Mercedesov retarder
  • U Zastavi je pravio uštede na fići, jugu i floridi, a posle povratka u Trstenik završio je kao tehnološki višak i 20 godina proveo na birou rada

Dok su se za njegove patente otimali svetski giganti poput Mercedesa i američke agencije NASA, Nebojša Milošević iz sela Mala Sugubina kod Trstenika stare dane dočekao je u kamenorezačkoj radionici, crtajući portrete na nadgrobnim spomenicima kako bi prehranio porodicu. 

Od računanja do milijardu do prvih patenata

Iako danas važi za hodajući kompjuter, Nebojša u detinjstvu nije znao da čita, ali je zato baratao brojevima bolje od većine odraslih. Za sve je bio zaslužan njegov deda, ratni veteran koji je komšijsku decu učio matematici kroz igru, a o tim prvim lekcijama i porodičnoj istoriji Milošević je svojevremeno ovako govorio za medije.

- Na mene je veliki uticaj imao deda Miloš, koji je bio solunac, prešao Albaniju i sedam godina ratovao od Drugog balkanskog rata pa do Arnautske pobune na Kosovu i Metohiji. Po njegovom imenu nosim prezime, a pre je bilo Jevremović. Moj otac je promenio prezime iz zahvalnosti prema dedi, koji je bio ranjen na Mačkovom kamenu i ostao slep.

Svoj deci iz komšiluka je, kroz igru, pokazivao matematiku. U prvom razredu nisam znao nijedno slovo, ali sam umeo da računam (sabiram, oduzimam, množim i delim) i to sve do milijardu - ispričao je Milošević svojevremeno za Kurir.

Životni put ga je, umesto ka željenom slikarstvu, zbog siromaštva odveo u mašinstvo. Već 1968. godine prijavio je svoj prvi izum - mašinu za prikupljanje polena, koju je odmah otkupilo preduzeće "Dalmacija bilje" iz Dubrovnika. Usledio je odlazak na studije brodogradnje, ali su ga političke tenzije naterale da spakuje kofere i ode u vojsku, o čemu je detaljno svedočio.

- Zaposlili su me, od njih sam dobio stipendiju iz radnog odnosa i upisao Višu tehničku školu za brodogradnju u Dubrovniku, na Lapadu. Položio sam sve ispite, osim engleskog i nisam diplomirao. U Hrvatskoj je 1971. godine krenuo Maspok, osetio sam situaciju, pa sam otišao u JNA u Štip.

Mercedesu izmakao izum, a "Zastava" dobila genija

Upravo tokom služenja vojnog roka nastao je njegov hidrodinamički automatski menjač, koji će kasnije postati osnova za čuveni "retarder" na Mercedesovim kamionima. Nemci su bili spremni da otkupe licencu, ali su mu poručili da patent, pošto je prijavljen u SFRJ, prvo mora da ponudi domaćim fabrikama. Tako je zakucao na vrata kragujevačke "Zastave", gde je odmah na ulazu ostavio komisiju bez teksta.

- Zastava je raspisala konkurs za četiri konstruktora. Na testu inteligencije sam ostvario 203 poena i kao prvi od 40 kandidata, među kojima su bili iskusni inženjeri, primljen sam u institut.

Foto: printscreen BRING-A-TRAILER

Nebojša nije bio teoretičar zatvoren u kancelariji, već praktičar koji je konkretno rešavao probleme u proizvodnji i spasavao fabriku gubitaka. Njegova inovacija na ležištu zadnjih točkova legendarnog "fiće" donela je uštedu od čak 4,5 milijardi dinara za samo godinu dana, a ogromne rezultate postigao je i na kasnijim modelima, što je sam najbolje opisao.

- Za vozila "jugo 45", "jugo 55" i "floridu" konstruisao sam menjače sa četiri i pet brzina. Na tim menjačima bila je ušteda od 300 grama aluminijuma na svakom od 4,5 miliona vozila. Nagrade nije bilo, ali sam dobio platu u rangu magistra.

Umesto ordena, 20 godina na birou rada

Nakon povratka u rodni Trstenik 1983. godine, za fabriku „Prva petoletka“ uspeo je da konstruiše alate za livenje turbo kompresora, što se tada smatralo gotovo nemogućim zadatkom. Međutim, čim je posao bio gotov, usledio je hladan tuš koji mu je promenio život iz korena.

- Kada sam završio posao, umesto nagrade, dobio sam rešenje o tehnološkom višku. Na birou rada proveo sam 20 godina – od 1993. do 2013. godine. Bez otpremnine, bez jubilarne nagrade za 27 godina staža.

U svojoj radionici nacrtao je više od 10.000 portreta za nadgrobne spomenike Foto: Kurir/Ž. Milenković

Suočen sa borbom za golu egzistenciju i brigom kako da prehrani porodicu, okrenuo se zemlji, sopstvenim rukama i staroj ljubavi prema crtanju. O tome kako je preživeo dve decenije bez posla i kakve je sve mašine u međuvremenu napravio u svom dvorištu, Milošević je ispričao.

- Od 1993. do 2013. podigao sam 1.100 stabala lešnika na 1,5 hektar zemljišta, a kasnije sam povećao za još pola hektara. Konstruisao sam za sebe pet mašina za kamenorezačku radionicu. U svojoj radionici nacrtao sam više od 10.000 portreta za nadgrobne spomenike. Imam poslednji izum – analogno-homogramska antena i sa njom pronalazim vodu za bunare. Konstruisao sam i napravio mašine za branje lešnika, mašinu za kalibraciju lešnika, mašinu za krcanje lešnika, a trenutno pravim mašinu za odvajanje jezgra od ljuske lešnika. Planiram da napravim i radionicu za preradu lešnika u pastu.

Između Tesle i Ajnštajna

Koliko je redak um Nebojše Miloševića najbolje pokazuje poređenje sa najvećim naučnicima u istoriji, s obzirom na to da se granica genijalnosti u nauci postavlja na 140 poena

Nikola Tesla: IQ 220–230

Nebojša Milošević: IQ 203

Albert Ajnštajn: IQ 160

Stiven Hoking: IQ 160

 BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

04:10
DA LI STE ČULI ZA OVAJ ZANAT? Kako nema više STRAŠNIH ZIMA kao nekada, I OVAJ NEPROCENJIVI ZANAT IZUMIRE!  Izvor: Kurir TV