VELIKA PROGNOZA ZA ZIMU 2026/2027: 6 meteoroloških modela otkriva šta nas čeka, jedan faktor posebno zabrinjava
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Dugoročna prognoza za zimu 2026/2027. ukazuje na manje snega u većem delu Evrope, uključujući Balkan i Srbiju.
- Najveći manjak očekuje se u zapadnoj, centralnoj i jugoistočnoj Evropi, dok bi januar mogao da donese nešto povoljnije uslove za sneg.
Najnovija dugoročna prognoza za zimu 2026/2027. godine ne ide naročito naruku ljubiteljima snega. Prema analizi šest meteoroloških modela, veliki deo Evrope mogao bi da zabeleži manje snežnih padavina od dugogodišnjeg proseka, a takvi izgledi obuhvataju i Balkan. Ipak, to ne znači da će sneg potpuno izostati.
Portal Severe Weather Europe objavio je novu analizu očekivanih vremenskih prilika tokom predstojeće zime, zasnovanu na podacima vodećih meteoroloških centara, među kojima je i Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).
Dok su najnoviji proračuni povećali očekivanu količinu snega u velikom delu Sjedinjenih Američkih Država, za Evropu se predviđa drugačiji scenario. Na većem delu kontinenta izgledi ukazuju na snežnu sezonu sa količinama padavina ispod uobičajenih.
Veći deo Evrope mogao bi da ima manje snega
Prema analizi šest sezonskih meteoroloških modela, manjak snežnih padavina mogao bi da zahvati gotovo celu zapadnu, centralnu, severozapadnu i južnu Evropu.
Više snega od proseka očekuje se uglavnom na krajnjem severoistoku kontinenta, kao i u pojedinim planinskim predelima na severu.
Jedan od mogućih razloga za ovakvu raspodelu jeste preovlađivanje blažih vazdušnih masa, koje bi u velikom delu Evrope mogle da održavaju temperature nepovoljne za formiranje i dugotrajno zadržavanje snežnog pokrivača.
Novembarsko ažuriranje ECMWF modela dodatno je smanjilo očekivane količine snega u istočno-centralnoj, južno-centralnoj i jugoistočnoj Evropi, kao i u Velikoj Britaniji. Najveće smanjenje u odnosu na prethodnu prognozu zabeleženo je duž zapadne obale Skandinavije.
Kakvi su izgledi za Srbiju i Balkan?
Iako Severe Weather Europe nije objavio posebnu prognozu za Srbiju, podaci za jugoistočnu Evropu ukazuju na mogućnost da i naš region tokom zime 2026/2027. dobije manje snega nego što je uobičajeno.
Novembarsko ažuriranje ECMWF modela pokazuje smanjenje očekivanih snežnih padavina upravo u jugoistočnom delu kontinenta. To je signal da bi sezonske količine snega u Srbiji i okolnim zemljama mogle da budu ispod dugogodišnjeg proseka.
Ipak, na osnovu ovih podataka nije moguće pouzdano predvideti koliko će snega pasti u pojedinačnim gradovima ili planinskim centrima. Prognoza manjka snega ne znači ni da će cela zima biti topla, niti isključuje mogućnost prodora hladnog vazduha i obilnijih snežnih padavina.
Dugoročni meteorološki modeli ukazuju na opšte sezonske trendove, ali ne mogu precizno da odrede vremenske prilike za određeni dan ili mesto.
Januar bi mogao da bude najpovoljniji za snežne padavine
Prema aktuelnim proračunima, januar 2027. mogao bi da bude mesec tokom kojeg će najveća površina Evrope imati snežne padavine iznad proseka.
Međutim, ni za ovaj period modeli ne ukazuju na značajnije povećanje snega na većem delu kontinenta. Povoljniji izgledi uglavnom su ograničeni na krajnji severoistok Evrope, pojedine delove krajnjeg jugoistoka i manji deo Alpa.
Zbog toga bi januar mogao da donese nešto više snega u pojedinim evropskim regionima, ali trenutne prognoze ne nagoveštavaju široko rasprostranjenu snežnu zimu.
Snažan El Ninjo mogao bi da utiče na vremenske prilike
Jedan od faktora koji bi mogao da obeleži predstojeću zimu jeste El Ninjo, klimatski fenomen povezan sa neuobičajeno visokim temperaturama površinskih voda u tropskom delu Tihog okeana.
Prema analizi koju prenosi Severe Weather Europe, temperaturna odstupanja u istočnom Pacifiku na pojedinim područjima premašuju sedam stepeni Celzijusa. Autori analize navode da bi moglo da bude reči o najjačem El Ninju u najmanje poslednjih 70 godina.
Analize prethodnih snažnih El Ninjo događaja pokazuju da je tokom takvih zima veliki deo Evrope često beležio manje snežnih padavina od uobičajenih.
Jedno od mogućih objašnjenja jeste jačanje blažeg zapadnog strujanja sa Atlantika, koje donosi topliji vazduh i otežava formiranje dugotrajnog snežnog pokrivača u nižim predelima. Zbog toga planinske oblasti obično imaju povoljnije uslove za sneg.
Ipak, meteorolozi upozoravaju da se nijedna zima ne može u potpunosti poistovetiti sa prethodnim sezonama i da se iskustva iz ranijih El Ninjo godina ne mogu jednostavno preslikati na zimu koja dolazi.
Manjak snega ne znači zimu bez padavina
Važno je napraviti razliku između prognoziranih snežnih padavina ispod proseka i potpunog izostanka snega. Čak i kada sezonski modeli ukazuju na manjak padavina, to ne znači da tokom zime neće biti snežnih dana ili formiranja snežnog pokrivača.
Moguće je da se tokom nekoliko dana ili nedelja dogode i obilnije snežne epizode, ali da ukupna količina snega na kraju sezone ipak bude manja od višegodišnjeg proseka.
Zbog toga najnoviju prognozu za Evropu, Balkan i Srbiju treba posmatrati kao pokazatelj mogućeg sezonskog trenda, a ne kao konačnu najavu zime bez snega.
Prema trenutnim proračunima, veći deo Evrope mogao bi da ima manje snežnih padavina nego što je uobičajeno, dok će za precizniju procenu vremenskih prilika u Srbiji i na Balkanu biti potrebno sačekati naredna ažuriranja meteoroloških modela.
Kurir.rs