važno je

Krvni pritisak čas raste, čas pada: Nije uvek kriv stres, a nekada je potrebna i hitna pomoć

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Izražene promene vrednosti pritiska mogu da budu znak zdravstvenih problema i da dodatno opterete srce Foto: Shutterstock
  • Krvni pritisak prirodno oscilira tokom dana, na skokove i padove utiču stres, kofein, pušenje, fizička aktivnost, ishrana i pojedini lekovi.
  • Izraženije promene mogu biti znak apneje u snu, bolesti bubrega ili poremećaja nadbubrežnih žlezda.

Krvni pritisak nema iste vrednosti tokom celog dana. Menja se u zavisnosti od fizičke aktivnosti, stresa, emocija, obroka, unosa kofeina i kvaliteta sna. Stručnjaci kažu da kod zdravih osoba krvni pritisak može tokom dana da varira i za 10 do 20 mmHg za gornji (sistolni) pritisak, a ponekad i više, u zavisnosti od okolnosti. Ipak, izražene promene vrednosti pritiska mogu da budu znak određenih zdravstvenih problema i da dodatno opterete srce i krvne sudove. Do naglog skoka, a potom pada pritiska, najčešće dolazi zbog sledećih razloga.

Stres, anksioznost i sindrom belog mantila

Sindrom belog mantila je stanje kada osoba ima privremeno povećanje krvnog pritiska tokom posete lekaru. Do toga dolazi zato što reakcija organizma poznata kao „bori se ili beži“ ubrzava rad srca i dovodi do sužavanja krvnih sudova, što za posledicu može da ima povišen krvni pritisak za više od 10 mmHg.

Sličnu reakciju izazivaju i svakodnevni stres i anksioznost. Kada stresna situacija prođe, krvni pritisak se obično vraća na uobičajene vrednosti.

Kofein

Kofein može da izazove kratkotrajno povećanje krvnog pritiska. On podstiče rad nadbubrežnih žlezda, smeštenih iznad bubrega, da oslobađaju adrenalin, a ovaj hormon sužava krvne sudove.

Kada se krvni sudovi suze, povećava se otpor protoku krvi, zbog čega može da dođe do porasta krvnog pritiska.

Kofein može da izazove kratkotrajno povećanje krvnog pritiska. Foto: Shutterstock

Pušenje

Krvni pritisak može da poraste skoro odmah posle udisanja duvanskog dima. Nikotin ubrzava rad srca i sužava krvne sudove, što dovodi do privremenog povećanja pritiska.

Fizička aktivnost

Tokom vežbanja krvni pritisak može privremeno da poraste, ali se nakon završetka aktivnosti obično vraća na uobičajene vrednosti.

S druge strane, nagli prekid intenzivne fizičke aktivnosti, bez postepenog smirivanja organizma, može da izazove privremeni pad krvnog pritiska.

Ishrana

Namirnice koje svakodnevno konzumirate mogu da utiču na povećanje ili smanjenje krvnog pritiska. Ishrana bogata solju podstiče zadržavanje tečnosti u organizmu, na taj način povećava se zapremina krvi u telu i dodatno opterećuju krvni sudovi. I konzumiranje alkohola posle izvesnog vremena može da dovede do višeg pritiska.

Nasuprot tome, ishrana s dosta voća, povrća, integralnih žitarica i nemasnih izvora proteina može doprineti opuštanju krvnih sudova i snižavanju krvnog pritiska.

Lekovi i suplementi

Određeni lekovi i biljni preparati mogu privremeno promeniti vrednosti krvnog pritiska. Neki od njih deluju tako što sužavaju krvne sudove, dok drugi podstiču zadržavanje dodatne količine tečnosti u organizmu.

U ovu grupu spadaju:

- antidepresivi;
- hormonske kontraceptivne pilule;
- lekovi za otpušavanje nosa (dekongestivi);
- lekovi za lečenje migrene;
- kortikosteroidi;
- nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAIL), koji se koriste za ublažavanje bola i zapaljenja;
- biljni preparati, poput proizvoda koji sadrže sladić.

Ukoliko koristite neki od ovih preparata, a primećujete promene krvnog pritiska, razgovarajte sa lekarom ili farmaceutom. Nemojte samoinicijativno prekidati propisanu terapiju.

Do oscilacija pritiska dovode i lekovi za otpušavanje nosa Foto: Shutterstock

Apneja u snu

Apneja u snu je poremećaj koji se odlikuje ponavljanim prekidima disanja tokom spavanja. Ovi prekidi pokreću oslobađanje hormona stresa i dovode do sužavanja krvnih sudova. U ovoj situaciji krvni pritisak može naglo da poraste tokom noći, a povišene vrednosti mogu da se zadrže i tokom dana.

Loš kvalitet sna, česta buđenja i smanjena koncentracija kiseonika u krvi takođe održavaju nervni sistem u stanju pojačane aktivnosti i na taj način doprinose dugotrajnim oscilacijama krvnog pritiska.

Bolesti bubrega

Bubrezi imaju važnu ulogu u filtriranju štetnih materija i viška tečnosti iz krvi. Osim toga, učestvuju u regulaciji krvnog pritiska tako što kontrolišu količinu vode i soli koju organizam zadržava.

Ukoliko povišen krvni pritisak ili neki drugi uzrok ošteti sitne krvne sudove bubrega, umanjuje se snabdevanje krvlju i otežava normalno funkcionisanje ovih organa.

Bubrezi nisu u stanju da uklone u dovoljnoj meri štetne materije i višak tečnosti iz krvotoka, što može da dovede do dodatnog povećanja krvnog pritiska i začaranog kruga koji dovodi do daljeg oštećenja bubrega.

Ukoliko ovakvo stanje traje duže vreme, može doprineti razvoju hronične bolesti bubrega, pa čak i otkazivanju bubrega.

Bubrezi imaju važnu ulogu u filtriranju štetnih materija i viška tečnosti iz krvi. Foto: Shutterstock

Poremećaji rada nadbubrežnih žlezda

Nadbubrežne žlezde su mali organi smešteni iznad svakog bubrega. One proizvode hormone koji učestvuju u regulaciji krvnog pritiska, ravnoteže soli i vode u organizmu, kao i odgovora na stres.

Kada ove žlezde proizvode preveliku ili nedovoljnu količinu određenih hormona, mogu nastati različiti poremećaji njihovog rada. Neki od tih poremećaja, poput feohromocitoma, mogu izazvati iznenadne i izrazite skokove krvnog pritiska.

Feohromocitom je redak tumor koji proizvodi prekomerne količine adrenalina i noradrenalina. Naglo oslobađanje ovih hormona može izazvati epizode veoma visokog krvnog pritiska, praćene simptomima kao što su:

- jaka glavobolja;
- pojačano znojenje;
- ubrzan rad srca.

Lekovi za snižavanje krvnog pritiska

Lekovi poput diuretika i beta-blokatora deluju tako što smanjuju pritisak u krvnim sudovima ili usporavaju rad srca. Međutim, u pojedinim slučajevima mogu dovesti do prekomernog snižavanja krvnog pritiska.

Ako primetite iznenadan pad krvnog pritiska, obratite se lekaru. On može proceniti da li je potrebno prilagoditi dozu leka ili promeniti terapiju.

Nikada nemojte samoinicijativno prekidati terapiju ili menjati dozu propisanih lekova. Takvi postupci mogu izazvati opasne oscilacije krvnog pritiska i povećati rizik od komplikacija.

Česte i izražene promene krvnog pritiska mogu oštetiti zidove krvnih sudova Foto: Shutterstock

Moguće komplikacije oscilacija krvnog pritiska

Česte i izražene promene krvnog pritiska mogu oštetiti zidove krvnih sudova i podstaći zapaljenske procese u organizmu. Istraživanja pokazuju da osobe kod kojih se beleže veće oscilacije krvnog pritiska tokom lekarskih pregleda imaju povećan rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.

Dugoročno, nestabilan krvni pritisak može doprineti razvoju aritmija, a faktor je rizika i za nastanak srčanog i moždanog udara. Može da dovede i do slabljenja kognitivnih funkcija, odnosno poremećaja pamćenja, pažnje i sposobnosti razmišljanja.

Kada odmah pozvati hitnu pomoć?

Ako se krvni pritisak naglo i izrazito promeni, naročito ako je praćen bolom u grudima, otežanim disanjem, jakom glavoboljom, poremećajem vida, slabošću jedne strane tela ili smetnjama govora, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć.

 Kako da kontrolišemo oscilacije krvnog pritiska?

Hranite se uravnoteženo. Birajte namirnice koje pogoduju zdravlju srca i ograničite unos soli i alkohola.

Budite redovno fizički aktivni.Prilagodite intenzitet i vrstu vežbanja preporukama svog lekara.

Pronađite način da kontrolišete stres. Tehnike opuštanja, dovoljno sna i aktivnosti koje vam prijaju mogu pomoći u smanjenju napetosti.

Održavajte zdravu telesnu masu. Nastojte da dostignete i održavate težinu koju lekar smatra odgovarajućom za vaše zdravstveno stanje.

Izbegavajte pušenje. Nikotin nepovoljno utiče na krvne sudove i povećava kardiovaskularni rizik.

Redovno uzimajte propisanu terapiju. Lekove za regulaciju krvnog pritiska koristite tačno onako kako vam je lekar preporučio.

Kako prirodno sniziti visok krvni pritisak: 15 navika koje štite srce

Izvor: health.com/ zdravlje.kurir.rs