PUTIN KONAČNO PRISTAO? Vašington post: Putin saglasan da Ukrajina dobije bezbednosne garancije po modelu NATO-a
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Vašington post piše da je Putin privatno pristao na posleratne bezbednosne garancije za Ukrajinu po modelu člana 5 NATO-a, uz uslov da zapadne trupe ne budu raspoređene u zemlji.
- Zauzvrat bi Zapad ublažio sankcije Rusiji, a u slučaju nove ofanzive sankcije bi bile vraćene i NATO bi brzo prebacio snage u Ukrajinu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin privatno je pristao da Ukrajini budu pružene posleratne bezbednosne garancije Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja po modelu člana 5 Povelje NATO-a. O tome piše Vašington post (WaPo), pozivajući se na američki izvor blizak pregovorima, a prenosi ruska Moskva tajms.
Prema njegovim rečima, Zapad bi zauzvrat ublažio sankcije protiv Rusije. Međutim, Putin je postavio uslov da američke i evropske trupe ne budu raspoređene na teritoriji Ukrajine.
Član 5 Povelje NATO-a predviđa kolektivnu odbranu u slučaju napada na jednu od članica Alijanse.
Prema modelu o kojem se razgovara, Putin bi nakon završetka rata morao da povuče trupe sa ukrajinske granice. Ukoliko bi pokrenuo novu ofanzivu, NATO bi brzo prebacio svoje snage u Ukrajinu. Osim toga, sve sankcije protiv Rusije bile bi ponovo uvedene.
"Ključna reč je 'simetrija'", izjavio je izvor.
Dodao je da su predstavnici SAD i Evrope razgovarali i o načinima nadzora nad poštovanjem dogovora od strane Rusije, kao i o uspostavljanju direktnih komunikacionih kanala za slučaj krize.
Vašington tvrdi da je Moskva prihvatila koncept bezbednosnih garancija
Specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner izjavio je 19. novembra da je Vašington uspeo da ubedi Kremlj da "mirno prihvati" koncept bezbednosnih garancija za Ukrajinu po modelu NATO-a.
On je uverio da je Donald Tramp otvoren za pružanje takvih garancija, ali da one moraju da budu u skladu sa interesima SAD i deo šireg bezbednosnog sporazuma.
Prema rečima sagovornika Vašington posta, Kušner je upozorio Putina:
"Ovaj rat je počeo kao rat protiv Ukrajine. Sada je to posrednički rat protiv Evrope."
Zbog toga, kako je naveo, bezbednosni rizici rastu za sve strane.
U osnovi sukoba nalazi se težnja Ukrajine da izađe iz ruske sfere uticaja i postane deo Evropske unije.
Putin je želeo da to spreči, ali, kako tvrde pregovarači, u tome nije uspeo.
Kušner je pisao o "značajnom napretku" u postizanju dogovora prema kojem bi Kijev dobio "put ka članstvu u EU, koji bi učvrstio dugoročnu budućnost Ukrajine u Evropi".
Evropski zvaničnici rekli su listu da zaista planiraju da uspostave "posebnu proceduru" za razmatranje ukrajinskog zahteva za članstvo u EU, iako bi čitav proces mogao da potraje i do deset godina.
Donbas ostaje glavna prepreka mirovnom sporazumu
Jedna od glavnih prepreka postizanju mirovnog sporazuma ostaje teritorijalno pitanje.
Putin zahteva da mu Ukrajina prepusti Donbas, dok Kijev odbacuje taj uslov.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je u novembru da su SAD prvi put pokrenule pitanje mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u u zamenu za povlačenje iz tog regiona.
Dodao je da bi, ukoliko američki pregovarači uspeju da pripreme paket koji uključuje bezbednosne garancije, sredstva za posleratnu obnovu i odsustvo ograničenja brojnog stanja Oružanih snaga Ukrajine, to pitanje izneo na referendum.
Komentarišući Kušnerovu izjavu, zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov rekao je da su za Moskvu neprihvatljive bilo kakve varijante "kvazičlanstva" Ukrajine u NATO-u.
Naglasio je da Kijev mora da prihvati ruski zahtev da se isključi mogućnost pristupanja Severnoatlantskoj alijansi i da će tek nakon toga biti moguće razgovarati o bezbednosnim garancijama.
(Kurir.rs/TheMoscowTimes)