EU REŽE BUDŽET ZA 44 MILIJARDE EVRA! Prvi put na udaru sredstva za regione, posledice će osetiti i komšijska država
Dodajte Kurir u vaš Google izborU novom predlogu smanjenja budžeta Evropske unije, predsednik Evropskog saveta Antonio Košta predlaže i oporezivanje velikih tehnoloških kompanija.
Politiko je u subotu objavio detalje novog predloga budžeta Evropske unije, odnosno novih rezova kojima bi on bio smanjen za nešto više od deset odsto u odnosu na prvobitni predlog iz jula prošle godine.
Naime, Antonio Košta, predsednik Evropskog saveta, namerava da smanji planirani sedmogodišnji budžet EU za dodatne 44 milijarde evra.
Ti rezovi pogodiće i Hrvatsku. Naime, prvi put otkako su prošle godine počeli pregovori o budžetu, na meti smanjenja našla su se sredstva EU namenjena regionima, poznata kao koheziona politika.
Košta predlaže 830,38 milijardi evra za nacionalne i regionalne planove reformi, na osnovu kojih će države članice ubuduće dobijati sredstva za koheziju, zajedničku poljoprivrednu politiku, socijalnu politiku, ribarstvo i pomorsku politiku, kao i unutrašnje poslove.
Irski predlog predviđao je 837,33 milijarde evra za tu namenu, dok je Evropska komisija predložila 865,08 milijardi evra.
U okviru tog budžetskog stuba, sredstva za koheziju smanjuju se u poređenju s predlogom Evropske komisije.
Košta predlaže 450,16 milijardi evra, dok je Komisija predložila 452,97 milijardi evra.
Predsednik Evropskog saveta zadržao je isti iznos za poljoprivredu kao i Evropska komisija, oko 293,7 milijardi evra.
"Verujem da nas ovaj predlog može približiti konačnom dogovoru", rekao je Košta na konferenciji za novinare.
Izgleda da je Košta, koji vodi rasprave o budžetu za period od 2028. do 2034. godine, o kojem moraju da se usaglase sve vlade država članica EU, predložio smanjenja u odnosu na predlog koji je prošlog meseca iznela Irska, kao zemlja koja predsedava Savetom EU.
Ukupno, ta smanjenja znače da je budžet umanjen za 204 milijarde evra, odnosno za 10,2 odsto u odnosu na prvobitni predlog Evropske komisije iz jula prošle godine.
Košta je takođe predložio uvođenje novog poreza za velike digitalne kompanije, poput Gugla i Mete, kako bi se pomoglo finansiranje budžeta u narednim godinama.
S takvim potezom oklevalo se godinama, a sada je, prema oceni iz teksta, ipak stečena politička hrabrost da se krene u oporezivanje tehnoloških giganata nakon ubedljive pobede demokrata nad republikancima na međuizborima u SAD.
Ta pobeda je znatno oslabila administraciju Donalda Trampa, s kojom su te kompanije razvile izuzetno dobre odnose.
Nemačka traži još veće rezove, Evropski parlament se protivi
Ove ideje postavljaju temelje za napete rasprave među liderima 27 država članica EU tokom samita naredne nedelje.
Čak i budžet koji bi tada bio dogovoren moraće da odobri Evropski parlament.
Uprkos neslaganjima vlada o visini budžeta, Košta je uveren da će one postići dogovor tokom sastanka lidera EU koji počinje 17. decembra.
"Verujem da nas ovaj predlog može približiti konačnom dogovoru. Nastaviću da sarađujem sa svim liderima kako bismo ostvarili taj cilj", rekao je Košta.
Međutim, nemački kancelar Fridrih Merc kritikovao je predložene rezove, ocenivši ih nedovoljnim.
"Predlog koji je trenutno na stolu predstavlja prvi korak, ali je njegov ukupan iznos i dalje previsok", naveo je Merc u izjavi.
S druge strane, Zigfrid Murešan, pregovarač Evropske narodne partije za budžet, odmah je kritikovao Koštine rezove.
"Taj plan je neprihvatljiv za Evropski parlament i ne može poslužiti kao osnova za naš pristanak. Predloženi rezovi vraćaju pregovore unazad", napisao je na platformi Iks.
Politiko navodi da su vlade zemalja EU podeljene između onih koje žele manji budžet, usmeren na odbranu i konkurentnost, i onih koje smatraju da bi budžet trebalo da bude veći i usmeren na tradicionalne prioritete, poput poljoprivrede i kohezije.
Košta je ipak predložio umerena smanjenja sredstava za koheziju kako bi umirio Nemačku i njene saveznike, takozvane štedljive zemlje.
Međutim, predlog budžetskih ušteda odnosi se i na pomoć inostranstvu, koja je smanjena za sedam milijardi evra, kao i na sredstva za konkurentnost, koja su smanjena za 20 milijardi evra.
Otplata duga EU nastalog nakon pandemije neće biti odložena, ali će se promeniti njen raspored, iako nije precizirano šta to tačno znači.
Jedna od retkih budžetskih stavki koja je dobila dodatna sredstva jeste fond za nepredviđene situacije, koji je Irska smanjila prošlog meseca.
To se smatra ustupkom Evropskoj komisiji, koja podržava veću fleksibilnost u potrošnji.
Novi porez za Gugl, Metu i druge tehnološke gigante
Košta je predložio nove poreze i druga prilagođavanja kako bi se za budžet EU obezbedilo 60 milijardi evra godišnje.
Tako je nepopularni predlog poreza na dobit, poznat kao CORE, koji je Evropska komisija predstavila prošle godine, zamenio nametom za tehnološke multinacionalne kompanije s godišnjim prometom većim od 750 miliona evra na globalnom nivou i većim od 50 miliona evra u EU.
Predloženi digitalni namet obuhvatao bi onlajn oglašavanje, usluge digitalnog posredovanja i podatke koje korisnici generišu za kompanije.
Prema rečima zvaničnika EU, očekuje se da bi ovaj porez donosio oko pet milijardi evra godišnje.
Većina vlada protivila se porezu CORE, koji je podrazumevao paušalni namet na prihode kompanija veće od 100 miliona evra, strahujući da bi to moglo da ugrozi konkurentnost EU.
Košta je, međutim, imao još predloga.
Kako bi obezbedio dodatna sredstva za budžet, predložio je i povećanje dva postojeća nameta, na nereciklirani plastični otpad i elektronski otpad, čiji prihodi direktno odlaze u budžet Unije.
Predviđeno je povećanje od dodatnih 25 centi po kilogramu.
Kao još jedan ustupak, Košta je predložio postepeno uvođenje dva poreza, na duvanske proizvode i na kompanije koje zagađuju životnu sredinu kroz sistem trgovanja emisijama, za zemlje koje bi tim merama bile najteže pogođene.
(Kurir.rs/vecernji.hr)