REŠITE SE INSOMNIJE: Šta kad san neće na oči?
Dodajte Kurir u vaš Google izborU slučaju da imate više od 20 godina, treba da znate da vaše telo počinje da smanjuje proizvodnju jedinjenja po imenu melatonin, što vodi ka poremećaju normalnog ciklusa spavanja i budnosti, a samim tim i pojave umora, jutarnje glavobolje, malaksalosti u toku dana, razdražljivosti, slabe koncentracije i problema s pamćenjem. S obzirom na to da u spavanju provedemo gotovo trećinu života i da je to osnovna fiziološka potreba, jasno je da je uslov za kvalitetan život svakako zdrav i kontinuiran san.
Na to je upozorio doc. dr Miodrag Vukčević, načelnik pulmologije u KBC Bežanijska kosa, i objasnio da su poremećaji spavanja česti, ali nedovoljno prepoznati i lečeni, i da im malo pažnje posvećuje i stručna javnost i šira zajednica.
- Poremećaji su brojni i sadašnja klasifikacija, koja se stalno menja i usavršava, obuhvata više od 86 dijagnoza. Posebno se posmatraju i izučavaju insomnija, poremećaji disanja u spavanju, parasomnija i takozvani poremećaji cirkadijalnih ritmova. Pošto su novija istraživanja ukazala na brojne posledice poremećaja spavanja na zdravlje, od posebnog značaja je da se naglasi da je, na primer, lečenje poremećaja disanja u spavanju efikasno, izuzetno ekonomski opravdano, i da, prema mišljenju Američkog i Evropskog kardiološkog društva, predstavlja primarnu prevenciju kardiovaskularnog rizika - istakao je dr Vukčević.
Prema njegovim rečima, to je od izuzetnog značaja za smanjenje broja saobraćajnih nesreća uzrokovanih pospanošću, što se posebno odnosi na profesionalne vozače.
- Ljudi najčešće i ne obraćaju pažnju na izraženu pospanost tokom dana, kada zadremaju posle ručka, dok čitaju novine ili gledaju televiziju - rekao je sagovornik Dr Kurira.
Kako je naglasio, od insomnije ili nesanice pati oko 10 odsto populacije.
- Insomnija podrazumeva narušen kvalitet ili dužinu trajanja sna. Nedovoljno dug san može biti posledica problema sa uspavljivanjem ili njegovim održavanjem, zbog čega je praćen čestim buđenjem i ustajanjem u ranim jutarnjim časovima. Posledica toga je pospanost tokom dana i osećaj da se nismo osvežili. Te tegobe ponavljaju se uprkos adekvatnim uslovima za san i mogu biti primarni poremećaj spavanja. Pored toga, mogu biti prisutni kao prateći problem kod psihijatrijskih ili organskih oboljenja. Lečenje insomnije je kombinovano, složeno. Obuhvata medikamentnu terapiju, kao i nefarmakološki pristup, tj. psihoterapiju - objasnio je dr Vukčević.
Činjenice
PROSEČNA DNEVNA DUŽINA SPAVANJA ZAVISI OD UZRASTA
novorođenčaddo 18 sati
bebe od jednog do 12 meseci14-18 sati
deca od jedne do tri godine12-15 sati
deca od tri do pet godina11-13 sati
deca od pet do 12 godina9-11 sati
adolescenti9-10 sati
odrasli ljudi srednje dobi7-8 sati
ljudi starije dobi4-6 sati
trudnice8 (+) sati
Prepoznajte simptome
POREMEĆAJ DISANJA VODI U INFARKT I ŠLOG
Dr Miodrag Vukčević objasnio je da poremećaj disanja u toku spavanja karakteriše njegov prestanak ili znatno smanjen protok vazduha kroz disajne puteve, koji može da traje deset ili više sekundi.
- Pauze u disanju mogu biti takoreći centralnog porekla, kada nedostaju impulsi za disanje, koje generiše centralni nervni sistem. Ti poremećaji najčešće se javljaju kod pacijenata sa srčanom slabošću. Takođe, može biti reč i o ređim genetskim poremećajima. Uzrok prestanka disanja u spavanju jesu takozvane opstruktivne apneje - pauze u disanju, ili smanjenje protoka vazduha kroz disajne puteve, koje nastaje zbog zatvaranja gornjih disajnih puteva usled opuštanja i slabosti mišića ždrela. Najčešći faktor rizika kod tih bolesnika predstavlja gojaznost. Prestanak disanja uzrokuje pad kiseonika u krvi i fragmentisan isprekidan san, s brojnim posledicama po zdravlje - naglasio je dr Vukčević i dodao da se epizode prestanka disanja završavaju glasnim hrkanjem.
- Ti pacijenti znatno češće imaju povišen krvni pritisak, poremećaj srčanog ritma, infarkt srca i šlog nego njihovi vršnjaci. Kod njih su prisutni i metabolički poremećaji kao što su povišen šećer u krvi ili masnoće. Lečenje se sprovodi upotrebom aparata koji podižu pritisak u gornjim disajnim putevima, ubacujući vazduh preko specijalnih maski za nos i/ili lice. Nažalost, u našoj sredini zdravstveni fond ne pokriva lečenje i nabavku aparata - istakao je dr Vukčević.