Foto: Profimedia

Dan Hristovog rođenja

BOŽIĆNI OBIČAJI: Kako se proslavlja najsvečaniji porodični praznik

Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista. U našem narodu ovaj praznik se vezuje za najlepše verske običaje i obrede koji su se održali i danas, mada delimično promenjeni

Društvo
> 00:00h

Ovaj tekst je preuzet sa sajta Yumama.com Badnji dan, 6. januar

Dan uoči Božića se zove Badnji dan. Od svih praznika tokom godine, kao i raznovrsnih i lepih običaja koji ih prate, ovaj dan se posebno izdvaja po načinu svetkovanja. Naziv je dobio po badnjaku, mladom hrastovom ili cerovom drvetu koje se tog dana rano ujutru seče u šumi i donosi pred kuću, gde stoji do uveče. Na Badnji dan se takođe loži vatra i peče pečenica, a domaćice pripremaju bogatu trpezu za Božić (pileću čorbu, sarmu, pitu od oraha...).

Badnje veče Kada padne mrak, domaćin sa sinovima unosi u kuću pečenicu, badnjak i slamu. Domaćica u slami, koja simbolizuje jasle u kojima je rođen Isus Hrist, skriva slatkiše i sitne poklone, a običaj je da deca pijuču kao pilići dok ih traže. Zatim se porodica okuplja oko posne trpeze, na kojoj su najčešće prebranac, sveža ili sušena riba i posna pogača. Danas se svi ovi običaji prilagođavaju gradskoj sredini gde nema ni vatre, ni ognjišta, ni šume. Umesto velikog drveta se uzima hrastova grančica i mala količina slame. Sve to se uoči Božića stavlja ispod slavske ikone. Potom se zapale sveća i kandilo, što simbolizuje vatru i ognjište, a kuća se okadi tamjanom. Badnje veče praktično spaja Badnji dan i Božić. Zato se u našem narodu za osobe koje su prijateljski bliske kaže da su “kao Božić i Badnji dan”. Božić, 7. januar Najradosniji praznik kod Srba slavi se tri dana. Božić je praznik dece i roditeljstva, te se tog dana obavezno okuplja porodica i obilaze najbliži rođaci. Rano ujutru 7. januara, ukućani oblače svečanu odeću i odlaze u crkvu na Božićnu liturgiju. Jedni druge pozdravljaju rečima "Hristos se rodi!", odnosno "Vaistinu se rodi!". Česnica Domaćica tog jutra mesi testo od kojeg peče pogaču česnicu. U nju se stavlja metalni novčić (zlatni, srebrni, ili običan). Kada je pečena, iznosi se na sto na koji je postavljen Božićni ručak. Česnica se okreće kao slavski kolač, preliva vinom, i potom lomi na onoliko delova koliko ima ukućana. Po narodnom verovanju, onaj ko dobije deo u kome je novčić - biće srećan cele godine.

Položajnik Na Božić ujutru u kuću dolazi specijalni gost (koga izabere domaćin), koji se zove položajnik ili polažajnik. Običaj je da položajnik džara vatru u ognjištu, a zatim posipa kuću žitom i parama sa željom da u njoj cele godine bude zdravlja, sreće i berićeta. Nakon toga, domaćica ga daruje kolačima, a domaćin novcem, ili kakvim prigodnim poklonom. Smatra se da položajnik cele naredne godine donosi sreću u kuću. Sa sajta Yumama.com preporučujemo još: Recept za božićnu česnicu Najlepši božićni poklon: Majice koje su rasplakale tetku, baku i deku (VIDEO) Krštenje – važni običaji i korisni saveti 10 najlepših božićnih filmova 10 stvari koje vaša beba zaista želi za Božić