Verovali ili ne
OVE RELIKVIJE STVARNO POSTOJE: Ajnštajnove oči i Napoleonov penis
Možete li da zamislite da neko zaista poseduje još i kažiprst Panča Vilje, čuvenog revolucionara, poslednji dah Tomasa Edisona ili prst Galilea Galileija
> 00:00h
Molitva pred moštima je duboko ukorenjena u ljudima još od najranijih dana hrišćanstva. Bilo da se radi o delovima tela ili odeće svetaca, vernici su relikvijama odavali posebnu čast. Uglavnom se od njih očekuje da pomognu u isceljenju i doprinesu u pružanju Božje milosti u teškim trenucima. Međutim, neretko su i delovi tela poznatih ličnosti u istoriji odstranjivani i uzimani kao relikvije. Kurir vam otkriva pet najčudnijih necrkvenih relikvija koje - verovali ili ne - zaista postoje! Prst Galilea Galileija U junu 2010. u Italiji je izvršeno najneverovatnije ujedinjenje u istoriji. Spojeni su srednji prst astronoma Galilea Galileja i ostatak njegovog tela. Muzej istorije nauke u Firenci je na aukciji kupio srednji prst naučnika, koji je uzet s njegovog tela 1737, kad je ono prebacivano u novu grobnicu. Poštovaoci lika i dela čuvenog naučnika tada su s Galilejovog tela uzeli još jedan prst, zub i pršljen s kičme. Galilejov prst je dugo bio izložen u muzeju pored njegovog teleskopa. Penis cara Napoleona Bonaparte Dok se većina relikvija nalazi u muzejima, neke se kriju daleko od očiju javnosti. Takav je slučaj s penisom Napoleona Bonaparte. Engleski hirurg je 1821. odstranio penis francuskog vojskovođe koji je preminuo u izgnanstvu na ostrvu Sveta Jelena. Napoleonov penis se prenosio s generacije na generaciju, kao da je u pitanju umetnička slika. Njegovi vlasnici su bili jedan italijanski sveštenik u 19. veku, jedan prodavac knjiga u Londonu, pa čak i jedan urolog iz SAD. On ga je kupio 1969. za 2.900 dolara i držao ga u koferu ispod kreveta sve do smrti 2007. Njegova neobična kolekcija je prodata na aukciji u junu ove godine, a pazario ju je jedan kolekcionar iz Argentine. Oči naučnika Alberta Ajnštajna Penis Napoleona Bonaparte nije jedini deo tela neke poznate ličnosti koji se nalazi daleko od očiju javnosti. Nakon što su decenijama gledale u zvezde pokušavajući da odgonetnu tajnu univerzuma, oči čuvenog naučnika Alberta Ajnštajna izvađene su iz njegovog tela nakon što je fizičar preminuo 1955. Naučnikove oči sada istražuju neprozirnu tamu sigurnosnog boksa u jednom sefu čuvene njujorške banke. Kad je Ajnštajn preminuo, odstranjen mu je i mozak zbog istraživanja. Oči je uzeo njegov oftalmolog Henri Abrams, koji je preminuo 2009. u 97. godini. Očekuje se da će Ajnštajnove oči uskoro biti ponuđene na prodaju na aukciji. Poslednji dah Tomasa Edisona